Na događaju koji organizuju Fakultet za crnogorski jezik i književnost sa Cetinja i Narodna biblioteka u Podgorici, govoriće Nada Drašković, prof. dr Adnan Čirgić, dr Vladimir Vojinović, Aleksandar Radoman, Nikola Popović i Nikčević, dok će moderatorka biti Vesna Šoškić.
Književni istoričar, teoretičar i književnik Milorad Nikčević, rođen je 1941. godine u Stubici kod Pješivaca. Osnovnu školu završio je u Bogetićima, a realnu gimnaziju u Nikšiću. Diplomirao je slavistiku na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirao je na Filozofskome fakultetu u Novom Sadu, a doktorirao na Filološkom fakultetu u Beogradu. Usavršavao se na Državnome univerzitetu „Lomonosov“ u Moskvi, Univerzitetu Kalifornija u Los Anđelesu, zagrebačkome Filozofskom fakultetu, te na Univerzitetu Berkli u San Francisku. Na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost i Katedri za metodike i metodologiju znanstveno-istraživačkoga rada nastave jezika i književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta „Josipa Jurja Strosmajera“ u Osijeku radio je kao docent, vanredni profesor, redovni profesor i redovni profesor u trajnom zvanju. Profesor je Fakulteta za crnogorski jezik i književnost od njegova osnivanja. Utemeljivač je crnogorskog studija Montenegrina (Crnogorska književnost, Povijest crnogorske kulture i civilizacije) i prvi gostujući profesor toga studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1996). Za stručni, naučni i pedagoški rad dobio je više priznanja i nagrada, među kojima su zlatni Pečat grada Osijeka 2003. za izuzetna ostvarenja u području nauke. Hrvatski predśednik Ivo Josipović uručio mu je 2014. državno odličje reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića za „višegodišnje zasluge za kulturu/znanost i približavanje njenih vrijednosti između Republike Hrvatske i Crne Gore“. Član je Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Autor je sedamnaest samostalnih i dvije koautorske knjige, među kojima se ističu Crnogorska pripovijetka između tradicije i savremenosti (1988), Hrvatski i crnogorski književni obzori (1995), Josip Juraj Strossmayer i Nikola I Petrović Njegoš u korespondenciji i dokumentima (2009), Crnogorske filološke teme (2010), Njegoš i Ljubiša – uticaji i paralele (2011), Istorija crnogorske književnosti, tom III (2012).
K.J.
