Direktorica Udruženja, Marina Vujačić, kazala je da su na nekoliko izbornih lista za predstojeće parlamentarne izbore primijetili da ima osoba s invaliditetom.
"Međutim, nijesmo stekli utisak da je njihov motiv bavljenja politikom sadržan u želji da se bave ljudskih pravima osoba s invaliditetom, niti da budu autentični predstavnici osoba s invaliditetom", kazala je Vujačić agenciji MINA.
Ona je rekla da trenutno u crnogorskom parlamentu ima i poslanika s invaliditetom.
"Ali se ne deklarišu na takav način, niti se suštinski i u kontinuitetu bave položajem i pravima osoba s invaliditetom, niti kada o njima govore to čine u prvom licu množine", dodala je Vujačić.
Prema njenim riječima, osim činjenice da je na listama vrlo malo osoba s invaliditetom, dodatan problem je upravo to što se ni oni koji to jesu ne predstavljaju kao predstavnici osoba s invaliditetom.
Vujačić je kazala da političke partije na razne načine pokazuju odnos prema osobama s invaliditetom, od izbornih programa, poruka u kampanjama, govora na konvencijama.
Kako je navela, u Skupštini se dešavalo, a i dalje se dešava, da se na uvredljiv način govori o nečemu što asocira na osobe s invaliditetom, izgovaraju uvredljive riječi u raznim kontekstima, omalovažavajuće i degradirajuće konstatacije i terminologija koja je jako uvredljiva.
"Tako smo mogli čuti da je neko "politički i moralni patuljak", da nešto može pomoći koliko i „invalidsko pomagalo“ ili da nečije ministarstvo "nije invalidno". Ovo sve i još puno toga se moglo čuti samo u julu ove godine", pojasnila je Vujačić.
Ona smatra da političke partije i dalje osobe sa invaliditetom vide kao nemoćne, nesamostalne i nesposobne da se bave sobom.
"Vide nas kao nekoga koga treba smjestiti u instituciji i time završiti sa "brigom o nama". Tako se u nekoliko statuta i programa političkih partija može vidjeti da će se oni zalagati za otvaranje dnevnih centara i drugih vrsta smještaja", precizirala je Vujačić.
Političke partije, kako je navela, znaju površno o pravima osoba s invaliditetom, i tako se njima i bave, "a ironično je kada u njihovim programima vidimo da će u stvari sprovoditi zakone".
Tako se, prema riječima Vujačić, u nekoliko mjera Demokratske partije socijalista (DPS) može vidjeti da će sprovesti ono u čemu do sada nijesu bili uspješni.
"Ali nije jasno na čemu grade povjerenje prema osobama s invaliditetom, ako u dijelu programa "socijalno odgovorna država" navedu da će osnovati Fond za profesionalnu rehabilitaciju, a javnosti je poznato da su ovaj i prethodni sastavi Vlade od 2009. do kraja 2015. nenamjenski utrošili preko 40 miliona EUR novca namijenjenog osobama s invaliditetom, a da je transparentnost utroška tih sredstava bila jednaka nuli", kazala je Vujačić.
Kako je navela, u segmentu Programa DPS-a za vladavinu prava stoji mjera - stvaranje uslova za nesmetan pristup osoba s invaliditetom svim objektima, s posebnim akcentom na primarno identifikovane objekte.
"U ovom dijelu DPS konstatuje da će sprovoditi zakon i Akcioni plan prilagođavanja objekata za 2014. godinu, u kojem je bilo identifikovano 13 prioritetnih objekata za tu godinu, a do sada je prilagođeno svega pet za skoro tri godine sprovođenja, mimo svih planiranih rokova", rekla je Vujačić.
Ona je ocijenila da su programi drugih partija ili koalicija, posebno onih koje su se cijepale ili spajale i iz njih nastajale nove, identični u velikom procentu, dok se neke stranke uopšte i ne bave osobama s invaliditetom.
"Mali broj njih se bavi kvalitetom života osoba s invaliditetom, a većina samo socijalnom zaštitom. Manje partije čiji programi su i imali mjere zasnovane na ljudskim pravima su ušle u veće koalicije i time se "utopile" u njihove programe", kazala je Vujačić.
Prema njenim riječima, osobe sa invaliditetom su nekada korištene kao plodno tlo za zloupotrebe, pa su u prethodnom periodu finansirani projekti čiji je cilj bio otvaranje dnevnih centara u lokalnim samoupravama, koji su bili podržani novcem građana i u iznosima većim od 100 hiljada eura.
"Ili su dnevni centri svečano otvarani a da u nekim gradovima do dan danas nijesu počeli sa radom u punom kapacitetu, već s ograničenim brojem korisnika. Odgovornost za ovakvu politiku vlasti nijesu snosile", dodala je Vujačić.
Komentarišući poruke koje partije šalju u kampanji, ona je kazala da je u javnim nastupima do sada najčešće koalicija Ključ pominjala osobe s invaliditetom. "Međutim, i u programima partija koje čine ovu koaliciju se takođe mogu naći prethodno analizirane mjere".
S druge strane, ocijenila je Vujačić, neke partije su se više usmjerile jedne na druge nego na građane, tako da i nemaju poruke za građane, niti se bave njima.
Kako je navela, posebno je važno pomenuti da se u jednoj od video poruka DPS-a može čuti od aktuelnog predsjednika Vlade da će zapošljavati "lica sa posebnim potrebama".
"Dakle, u vrijeme kada država usvaja set zakona proisteklih kao obaveza Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom i pretpristupnih pregovora s Evropskom unijom i time nam garantuje ljudska prava, dostojanstvo i poštovanje različitosti, predsjednik Vlade koristi termin koji je uvredljiv, degradirajući i koji ne govori upravo o ravnopravnosti osoba s invaliditetom, nego o njihovim posebnim potrebama, pa tako i o posebnoj potrebi za zapošljavanjem", kazala je Vujačić.
Ona smatra da bi na takve konstatacije trebalo da reaguje Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, ali i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, imajući u vidu da novi Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom propisuje zabranu govora mržnje i omalovažavanje.
Vujačić je podsjetila da se diskriminacijom po osnovu invaliditeta smatra govor mržnje i omalovažavanje osoba sa invaliditetom.
Zakonom je, kako je navela, propisano da je govor mržnje svaki oblik izražavanja ideja, tvrdnji, informacija i mišljenja kojima se širi, podstiče ili pravda diskriminacija, omalovažavanje, mržnja ili nasilje prema licu ili grupi lica sa invaliditetom, zbog njihovog ličnog svojstva, zasnovano na neprihvatanju različitosti i netoleranciji.
"Omalovažavanje je doživljavanje lica sa invaliditetom kao manje vrijednih i manje sposobnih članova društva. Diskriminacijom se smatra i sprovođenje kampanja i korišćenje terminologije koja širi, podstiče i pravda kršenje ljudskih prava i jednakosti lica sa invaliditetom, kao i njihovo omalovažavanje", dodala je Vujačić.
Izvor: Mina
