On je Dnevnim novinama rekao da su sve analize pokazale da njihovo višegodišnje istraživanje Jadranskog mora nema negativnog uticaj a na morsku floru i faunu.
"U dugoj istoriji istraživanja i proizvodnje u jadranskom podmorju, Ina i Crosco nijesu zabilježili niti jedan incident, što je i dokazano sukcesivnim analizama mora oko platformi u Jadranu, koje su dokazale da naše aktivnosti nemaju negativan uticaj na morsku floru i faunu", objasnio je Domitrović.
Prema riječima Domitrovića, kompanija Crosco je svjesna svih rizika koji posao istraži- vanja nafte i gasa u Jadranskom moru nosi.
"Budući da je dio naftne industrije, Crosco je svjestan svih rizika koji prate naše aktivnosti radi čega imamo ustrojen sveobuhvatan sistem zaštite zdravlja, sigurnosti i okoline, kao i brojne mehanizme kontrole i provjere", kazao je Domitrović.
Priliku koja se Crnoj Gori ukazala, kako objašnjava on za DN, nikako ne bi trebalo propustiti.
"Vezano za pogodnosti koje ulaganje u istraživanje i proizvodnju donose jednoj državi, možemo istaknuti kako su one brojne i neposredne, a među njima se ističu poreska davanja, naknade za istraživanje i eksploataciju, otvaranje novih radnih mjesta, kao i saradnja s lokalnim firmama", tvrdi Domitrović.
Kako su nedavno objavili hrvatski mediji, ukoliko se na crnogorskim poljima pronađe nafta povećaće će se zamrli interes i za hrvatska naftna polja na južnom Jadranu. Naime, crnogorska polja su plića, pa će se bušiti već i na dubini od 100 metara, dok je u Hrvatskoj dubina oko 1.000 metara što znatno povećava troškove bušenja.
Zbog dubine, ulaganja u južna polja bila bi višestruko veća nego u Crnoj Gori, a time i rizik da se ulaganje neće isplatiti. S druge strane južni Jadran jedinstveno je geološko područj e pa bi pronalazak nafte u Crnoj Gori bio signal da se, uprkos niskoj cijeni nafte, isplati ulagati i u Hrvatsku. Cijena nafte na svjetskim tržištima kreće se oko 50 dolara po barelu, a nema naznaka da će se značajnije rasti u kraćem razdoblju. Pozitivna nula za južno-jadranska polja bila bi oko 80 dolara po barelu, pa je stoga američki Marathon Oil odustao od ulaganja u Hrvatsku. Zanimljivija su im kontinentalna polja, kazali su hrvatskim medijima u Agenciji za ugljikovodike i dodali da postoj e broj ni upiti o tome kada će se otvoriti druga faza tendera za kopnena polja u Slavoniji i Lici.
Dnevne novine
