Organizator je The Economist, čiji je Privredna komora partner od 2008. godine, odnosno od prvog okruglog stola o Crnoj Gori koji je priredila ova renomiranana izdavačka kuća. Deset predstavnika crnogorskih kompanija bilo je u prilici da ostvari poslovne veze sa kolegama iz zemlje domaćina i drugih država učesnica ovog respektabilnog skupa.
Događaj je započeo svečanošću za odabrane zvanice, među kojima su bili i predstavnici naše zemlje. Karlheinz Kopf, drugi predsjednik Nacionalnog savjeta Austrije (Donjeg doma Parlamenta), govoreći o temi Samita - pronalaženju puteva do prosperiteta, kazao je da to ne podrazumijeva samo dobre makroekonomske pokazatelje. Prosperitet znači i dobro zdravstvo i socijalne aspekte, priklanjanje novim tehnologijama, racionalno korišćenje resursa. Nužan preduslov ukupnog prosperiteta su dobro osmišljene i kvalitetno vođene strukturne reforme, koje zahtijevaju snažno liderstvo. Ono mora biti prepoznato u kreatorima politika koji biznis tretiraju kao partnera. Samo takav odnos biznis zajednice i vlada obezbjeđuje održivost, kazao je Kopf.
Na Samitu je govorio i crnogorski ministar ekonomije Vladimir Kavarić, na panelu „Evropa: Na ivici“, i to o temama „Suočavanje sa migrantskom krizom“, „Nakon Bregzita: Šta očekuje Evropsku uniju?“ i „EU i Balkan: Da li i dalje očekivati integracije?“.
- Zemlje Zapadnog Balkana, kroz proces približavanja Evropskoj uniji, postale su svjesne važnosti regionalne saradnje i integracije u cjelini, i naše razvojne mogućnosti leže u direktnim stranim investicijama i zajedničkim regionalnim projektima u infrastrukturi – rekao je Kavarić.
Kao primjer uspješnog projekta ne samo regionalnih, već i evropskih razmjera, pomenuo je podmorski kabl između Crne Gore i Italije koji je će predstavljati svojevrsni energetski most između Evropske unije i zemalja Balkana, i tako pozicionirati Crnu Goru kao važno energetsko čvorište.
- Uz snaženje distributivnih kapaciteta regiona, izgradnjom podmorskog kabla svi državni i regionalni projekti iz oblasti energetike dodatno dobijaju na značaju, kako u kontekstu proizvodnje, tako i transporta električne energije prema EU - kazao je ministar Kavarić.
Prema njegovim riječima, Crna Gora želi da proces pristupanja EU, prije svega, iskoristi za stvaranje konkurentne privrede, usklađivanje zakona sa pravnim tekovinama EU i privlačenje novih investicija. Da bi bile konkurentnije, sve zemlje regiona moraju da budu otvorene, unaprijede poslovnu regulativu i infrastrukturu, i tako povećaju dostupnost ekonomija.
Učesnici samita su predstavili analize, predviđanja i informacije o Evropi i budućem ekonomskom razvoju našeg regiona, izgradnji partnerstva i potencijalnim investicionim strategijama.
Samit je održan u Austrijskoj privrednoj komori i okupio je vodeće donosioce odluka iz svijeta politike u zemljama Jugoistočne Evrope, ali i brojne privrednike, menadžere, te predstavnike Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicione banke (EIB), analitičare, istraživače i druge.
Predsjednik Mijušković je imao i niz bilateralnih sastanaka sa predstavnicima institucija i privrednika. Razgovarao je i sa Nectariom Passarivakis, rukovodiocem u Economistu koja je u ime te grupe inicirala proširenje saradnje sa Privrednom komorom Crne Gore, budući da je, pored ostalog, na polju organizovanja poslovnih susreta i konferencija visokog nivoa prepoznaje kao vodećeg i pouzdanog partnera kako u našoj državi, tako i na Zapadnom Balkanu.
