Direktorka programa smanjenja štete Tijana Žegura kaže da je Juventas učestvovao u radu Radne grupe za izradu Strategije za izvršenje krivičnih sankcija 2017-2020 i tražila hitno otvaranje Specijalne zatvorske bolnice, ali i obezbjeđivanje adekvatnog liječenja zatvorenika sa mentalnim oboljenjima i istorijom bolesti zavisnosti od droga u periodu do otvaranja te bolnice, prenosi Mina.
Žegura je objasnila da je jedna od glavnih preporuka projekta te NVO i partnera “Usmjeravanje zatvora ka zajednici" otvaranje specijalne zatvorske bolnice, u korelaciji sa evropskim zatvorskim pravilima i sa preporukama Komiteta za prevenciju torture, mučenja i nečovječnog tretmana.
"Oni su saglasni da osobe sa psihijatrijskim oboljenjima, uključujući bolesti zavisnosti, moraju dobiti tretman jednak onom koji se pruža u zajednici”, rekla je Žegura agenciji MINA.
Ona je ukazala da je Crna Gora druga u regionu po broju zatvorenika u proporcionalnom odnosu sa brojem stanovnika. Precizirala je da u Crnoj Gori na svakih sto hiljada stanovnika, 174 boravi u zatvoru.
Žegura je kazala da je jedina zemlja regiona koja ima više zatvorenika od Crne Gore, Albanija sa 198 zatvorenika, dok ih u Bosni i Hercegovini boravi 151, Srbiji 140, na Kosovu 100, u Hrvatskoj 91 i Sloveniji 73.
„Ovoliki broj zatvorenika posebno je zabrinjavajući kada se ima u vidu i da je više od 40 odsto ukupnog broja zatvorenika čine povratnici, dok su procjene NVO sektora da je čak i više od 50 odsto zatvoreničke populacije koristilio ili još uvijek koristi droge“, saopštila je Žegura.
Ona smatra da u Crnoj Gori ne postoji adekvatan program podrške osobama koje koriste droge u zatvoru.
„Zatvorski sistem nema adekvatne prostorne, kadrovske, ni administrativne resurse da bi pružio adekvatan tretman osobama koje koriste droge, a po ugledu na programe koji postoje u zajednici“, navela je Žegura.
Prema njenim riječima, čak i programi koji mogu jednostavno da se uvedu i sprovedu kao što je program supstitucije metadonom, nije uveden, iako je godinama zahtijevan od stučne javnosti.
„Problem povratništva je povezan sa kvalitetom tretmana unutar zatvorskog sistema i nedostakom podrške nakon izlaska iz zatvora“, rekla je Žegura.
Ona je objasnila da podaci, koje su Juventas i Akcija za ljudska prava (HRA) prikupili 2015. godine, pokazuju da je 22,8 odsto ispitanika izjavilo da je koristilo drogu prije ulaska u zatvor, dok je skoro svaki peti (19 odsto) naveo da je nastavio da koristi drogu u zatvoru.
"Posebno zabrinjavajući podatak je da skoro polovina (45,6 odsto) ispitanika smatra da je droga dostupna u zatvoru, a čak 22,8 odsto zatvorenika smatra da je droga lako dostupna", dodala je Žegura.
Ona je kazala da Crna Gora, koja se, kako smatra. prilično nespremno suočila sa problemom bolesti zavisnosti, nije u stanju ni da 12 godina poslije otvaranja prvog centra za liječenje bolesti zavisnosti supstitucionom terapijom metadonom u Domu zdravlja Podgorica, takve uslove stvori i za zatvorenike.
„Iako postoji model prema kojim svi pacijenti koji dođu na izvršenje kazne zatvora, mogu nastaviti liječenje metadonom i buprenorfinom u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS), ne postoji model prema kojem se na isti način mogu liječiti svi zatvorenici, odnosno ne postoji model po kojem zatvorenici mogu započeti ovo liječenje u ZIKS-u“, saopštila je Žegura.
Kako je kazala, u Crnoj Gori poseban problem predstavlja kršenje zakonskih odredbi prilikom (ne)sprovođenja ili neadekvatnog sprovođenja mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja, uključujući mjere liječenja narkomanije i alkoholizma.
Žegura je dodala da, u svakodnevnom radu sa zatvorenicima, svjedoče trendu sve većeg broja presuda izvršenja te mjere u ZIKS-u.
„Prema zakonu, ova mjera se mora izvršiti na samom početku izvršenja kazne, a vrijeme liječenja se mora uračunati u jedinstvenu kaznu zatvora“, ukazala je ona.
Žegura je navela da su, tokom prve polovine ove godine, identifikovali 39 slučajeva zatvorenika kojima ta mjera nije izvršena u skladu sa zakonom, usljed neadekvatnih uslova liječenja u ZIKS-u i neadekvatnih smještajnih i siguronosnih kapaciteta u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Kotoru.
„Kao organizacija kojoj je poštovanje ljudskih prava prioritet, ne možemo a da ne primjetimo da je u ovom slučaju pacijent na posljednjem mjestu u zamršenom sistemu zdravstvene zaštite koji postoji između sudova Crne Gore koji propisuju mjere i ministarstava pravde i zdravlja koji ne mogu adekvatno odgovoriti na izvršenje ovih mjera“, poručila je Žegura.
Prema njenim riječima, poseban problem je što je pri izradi Zakona o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti ignorisan stav Juventasa i HRA, ali i Ombudsmana u kom su zahtijevali da se zdravstvena zaštita zatvorenika i pritvorenika kompletno bude u nadležnosti Ministarstva zdravlja i da Ministarstvo pravde ni budžetski ni kadrovski ne snosi teret zdravstvene zaštite.
„Pored neophodnosti otvaranja Specijalne zatvorke bolnice, potrebno je hitno osigurati primjenu preporuke Evropskog komiteta za sprječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja da se uspostavi politika tretiranja zavisnosti od psihoaktivnih supstanci koja je koherentna sa nacionalnom politikom", zaključila je Žegura.
MINA
