I ne samo da su demantovale, kako navode DN, već su dovele u pitanje sve ostale tvrdnje koje opozicioni prvaci iznose tokom predizborne trke. Poznato je da je u politici sve dozvoljeno, ali u matematici nije, jer brojevi su neumoljivi. Četiri teze kojim opozicija najviše manipuliše ovih dana demantuju upravo cifre.
Javni dug
Teza opozicije da je javni dug od referenduma porastao četiri i po puta, kao i da se “samo ove dvije godine dnevno zadužujemo u prosjeku 1,8 miliona eura" neodrživa je ako se gledaju brojke.
Prema izvještaju Ministarstva finansija, usvojenom u junu 2016. godine, javni dug Crne Gore je iznosio 2,36 milijardi eura, što čini 65,1 odsto BDP. Javni dug u 2006. godini je iznosio 701 miliona eura, što je oko tri puta manje nego na kraju 2015.
Takođe, kako pišu DN, potpuno je populistička izjava da se zadužujemo 1,8 miliona dnevno. Naime, oko 60 odsto zaduženja za ovu godinu predviđeno je za refinansiranje dijela već postojećeg duga. Dakle, u tom smislu, nema dodatnog zaduživanja, ili što bi u narodu rekli “duga na dug".
Ono što opozicija ne pominje u tom kontekstu jeste da je izgradnja najvećeg razvojnog projekta auto-puta Bar-Boljare, počela stvarati i multiplikativne efekte na ekonomiju preko povezanih djelatnosti: građevinarstva, saobraćaja, trgovine, logistike itd. Time se konsekventno, utiče na rast ekonomije i otvaranje novih radnih mjesta. Dakle, kada se govori o zaduživanju, važna je njegova svrha. Ako je to zaduživanje za tekuću potrošnju, onda ono ugrožava održivost javnih finansija. Ukoliko se radi o razvoju, ono preko multiplikativnih efekata doprinosi stvaranju dodate vrijednosti u ekonomiji koja dalje vodi do otplate javnog duga.
Očigledno da je i metodologija o “dnevnom rastu javnog duga" ispolitizovana. Po toj računici moglo bi se konstatovati da se javni dug u 2016. ne povećava 1,8 miliona kako se to želi prikazati, već oko 800.000 eura dnevno, i to za razvoj. Takođe, ako planirano povećanje javnog duga podijelimo sa 365 dana u godini, onda je korektno istaći i to da se naš bruto nacionalni dohodak svakog dana povećava za približno isti iznos.
Socijalna davanja
Druga teza kojom se manipuliše, kako ističu DN, a koju opet demantuju cifre, jeste priča da skoro 83.000 građana prima neki vid socijalne pomoći, te da su kamate na kredite na godišnjem nivou veće nego ukupna socijalna davanja.
Kada je riječ o troškovima kamatne stope na otplatu javnog duga, budžetom za 2016. godinu su planirani izdaci od 76,5 miliona eura, dok je za prava iz oblasti socijalne zaštite planirano 75,6 miliona eura. To je na približno istom nivou. Međutim, ostvarenje budžeta je nešto drugačije. Podaci o ostvarenju budžeta za prvih osam mjeseci ove godine ukazuju da su izdaci koji se odnose na prava iz socijalne zaštite iznosili 72,4 miliona eura, dok su rashodi kamata u istom periodu iznosili 71,5 miliona eura. Dakle, nije tačna izjava da su troškovi kamata veći od ovih izdataka za socijalnu zaštitu, naročito ako imamo u vidu da izdaci iz oblasti socijalne zaštite rastu. Oni mjesečno u prosjeku iznose oko 10 miliona eura u posljednja tri mjeseca, dok su troškovi kamata u posljednja tri mjeseca mjesečno bili na nivou od oko 3,6 miliona eura.
Zapošljavanje
Dnevne novine ističu da je treća teza koja se naviše ponavlja odnosi na Izborni program DPS-a 2012. godine, gdje je istaknuto da će "40.000 ljudi zasnovati radni odnos u narednom četvorogodišnjem periodu". Opozicija tvrdi da to nije tačno, već da je broj nezaposlenih porastao za 40 odsto, sa 29.000 na 41.000.
Brojke, međutim, neumoljivo pokazuju da je u prethodne četiri godine više od 54.000 lica zasnovalo radni odnos. Broj zaposlenih je, prema Anketi o radnoj snazi, povećan za 28.000 osoba u drugom kvartalu 2016. u odnosu na drugi kvartal 2012. godine. Prema javnim dokumentima, na kraju drugog kvartala ove godine, broj zaposlenih je povećan za 21.000, u odnosu na isti uporedni period prije četiri godine.
Stopa zaposlenosti je povećana na 44,3% u drugom kvartalu 2016. u odnosu na 39,3% na kraju drugog kvartala 2012. godine.
Postavlja se pitanje na šta se opozicija onda poziva? Upravo na zakone koje su oni donijeli u Skupštini i kojima destimulišu zapošljavanje radne snage i podstiču fiktivnu nezaposlenost. Samo je u posljednjih godinu dana, od donošenja izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kojim su uvedene naknade za majke sa troje i više djece, broj nezaposlenih, uglavnom žena, povećan za preko 6.000 lica. Inače, povećanje broja i zaposlenih i nezaposlenih je ostvareno jer je povećan broj aktivnog stanovništva.
I na kraju, ono što je generalna ocjena svih analitičara ovih izbora opozicija nema viziju kako da vodi ekonomiju zemlje. Ili, ako je ima, onda je ne saopštava, već svoj ekonomski program bazira na kritici vladajućeg DPS-a, i to, kako pokazuju domaći i međunarodni podaci, na bazi netačnih podataka i ispoltizovanih izjava. Da je tako, pokazuje i činjenica sa početka teksta po ocjeni MMF-a, Crna Goru čeka najveći privredni rast u regionu u ovoj i još nekoliko narednih godina.
Samo je u posljednjih godinu dana, od donošenja izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kojim su uvedene naknade za majke sa troje i više djece, broj nezaposlenih, uglavnom žena, povećan za preko 6.000 lica
Kriterijumi iz Mastrihta
I u vezi sa rastom javnog duga i "zabrinjavajućem stanju javnih finansija" o kome govore opozicionari, podsjetićemo ih da je javni dug Crne Gore u odnosu na BDP mnogo niži od onoga u eurozoni. I sama eurozona (kao korisnik eura) je odavno probila mastrihtske kriterijume i njen javni dug na kraju 2015. je bio 90,7% BDP.
Dakle, Crna Gora niti ima najveći javni dug u Evropi, niti ima najbrže rastući javni dug. Članice EU i eurozone koje imaju veći javni dug od CG su: Irska, Slovenija, Kipar, Grčka, Portugal, Hrvatska, itd. U posljednjih 10 godina javni dug se povećao mnogo brže u Irskoj i Sloveniji, kao članicama eurozone, kao i u Rumuniji nego u Crnoj Gori. Pri tome, zemlje poput Irske i Rumunije, iako su povećale javni dug, ostvarile su snažan ekonomski rast u posljednjih 10 godina, što ukazuje da je njihovo zaduženje usmjereno na razvoj i da daje efekte. Isto je i u slučaju Crne Gore.
Izvor: Dnevne novine
