Ovim povodom Direktor direktorata za upravljanje turističkom destinacijom Marko Petričević istakao je da ovaj projekat mada apstraktnog naziva ima veoma jasne cijleve.
- Da u naredne dvije godine otvori novih 1000 radnih mjesta u turizmu, da isprovocira reakcije finansijskih instiutucija I Vlade da udruženim aktivnostima pomognu diversifikaciju našeg turističkog proizvoda kako u gegrafskom tako I u sadržajnom smislu. Takođe je cilj projekta da poveže turizam i kulturu i na taj način pomogne promovisanju naše kulture i očuvanju materijalne i nematerijalne kulturne baštine - objasnio je Petričević.
On je dodao da će oživljavanjem novih turističkih lokaliteta kroz ovaj projekat a pogotovo na sjeveru, pružiti prilika mnogim crnogorskim poljoprivrednim gazdinstvima I seoskim domaćinstvima da putem turističke ponude svoje proizvode turistima prodaju na kućnom pragu što je, kako kaže, najefikasniji vid izvoza. Priče koje prikupimo kroz ovaj projekat činiće glavni sadržaj za brošure-softver koje će koristiti u projektu “Dobar domaćin” a to je projekat koji se takođe planira u Ministarstvu I trebao bi biti aktiviran do kraja godine. Sastoji se u tome da će svi koji rade na “prvoj liniji” sa gostima biti obučeni da im ispričaju najljepše priče iz Crne Gore koje će gosti kasnije moći da materijalizuju tokom svog boravka. Kroz ovaj projekat će neke od novoafirmisanih lokaliteta,priča, čuda postati nove izletničke rute - zaključio je Petričević.
Događajima su prisustvovali predstavnici lokalnih turističkih organizacija Andrijevice, Petnjice, Rožaja, Gusinja, Plava i Plužina, turistički poslenici, predstavnici medija…
Prisutni su iskoristili priliku pa predložili neke od legendi, priča koje su vezane za turističke lokalitete koji imaju potencijala za valorizaciju. Od Crkvina ka Miočkoj na stijenama uz rijeku Moraču mogu se uočiti obrisi lica čovjekovog koji neodoljivo podsjeća na bivšeg predsjednika Amerike - Džona Kenedija. Vezirova džamija u Gusinju je legenda koju svi Gusinjani znaju. 1924. godine nije pala ni kap kise za više od pola godine. Međutim, sastali su se vjerski poslenici sve tri vjere kako bi organozovali molitvu kojom bi prizvali kišu. Nakon nedelju dana bog ne dao kišu bez prestanka. Svestenicima i mještanima ne preostaje ništa drugo osim da se mole za prestanak padavina. Da bi djelovala molitva, morali su u sanduk da ubace zrno pijeska koje predstavlja svakog stanovnika Gusinja. Kisa je prestala, a i danas se u džamiji može naći sanduk u kome se ima mnogo kamenčića koji na kraju predstavlja jedan način popisa građana Gusinja iz 1924. godine. Priča o Derman Dolu koja je spasila Rožaje je samo još jedna koja je danas predstavljena poslenicima Ministarstva turizma i održivog razvoja.
