On je kazao da se ključni izazovi, shodno preporukama Evropske unije (EU), u narednom periodu odnose na dalje unaprijeđenje znanja o grupama proizvoda i preuzimanja dobre prakse zemalja članica EU, posebno kada je u pitanju procjena rizika.
“Potrebno je podići svijest preduzeća, ali i potrošača u vezi sa bezbjednošću proizvoda, koordinirano planiranje aktivnosti nadzora nad tržištem i razmjena iskustava sa zemljama regiona i članicama EU, poboljšanje nacionalnog sistema kao regionalne mreže za bržu razmjenu informacija o opasnim proizvodima, angažovanje organa tržišnog nadzora u zajedničkim akcijama na regionalnom i EU nivou, jačanje kapaciteta organa za nadzor na tržištem u pogledu ljudskih i tehničkih resursa”, rekao je Vuksanović na regionalnoj konferenciji pod nazivom Tržišni nadzor - praksa i izazovi.
On je naveo da tržišni nadzor ima za cilj da osigura da proizvodi na tržištu Crne Gore ispunjavaju važeće zahtjeve koji predviđaju visok nivo zaštite javnog interesa, kao što su zaštita zdravlja i bezbjednost potrošača i drugih krajnjih korisnika, imovine i bezbjednost na radu.
“Sve te ciljeve ostvarujemo u saradnji sa drugim nadležnim institucijama, ministarstvima ekonomije, unutrašnjih poslova, saobraćaja i pomorstva, kao i Upravom carina. Na nacionalnom nivou uspostavljeno je Koordinaciono tijelo za tržišni nadzor koji koordiniše i vodi aktivnosti organa koji su zaduženi za oblast tržišnog nadzora”, precizirao je Vuksanović.
U cilju jačanja regionalne saradnje, Crna Gora zajedno sa ostalim zemljama sa balkanskog prostora sprovodi brojne regionalne inicijative kao država koja je posvećena održavanju regionalne saradnje i razvoju dobrosusjedskih odnosa, kao i održavanju stabilnosti i bezdjednosti u regionu.
“U tom smislu tema regionalne konferencije je uspostavljanje i jačanje regionalne saradnje u cilju unaprijeđenja efikasnog tržišnog nadzora, a istovremeno efikasniji tržišni nadzor olakšava pripremu nacionalnih i regionalnih tržišta za uključivanje u jedinstveno tržište EU uz efikasniju primjenu evropskih standard”, rekao je Vuksanović.
Kada je u pitanju slobodan protok robe, neophodno je uspostavljanje i jačanje kooperacije sa relevantnim institucijama iz regiona što će uticati na bolju primjenu EU standarda kada su u pitanju Poglavlje 1 - Slodobno kretanje robe i Poglavlje 8 - Zaštita potrošača i zdravlja.
Ministar ekonomije, Vladimir Kavarić, kazao je da je Crna Gora sigurna, ekonomski održiva i politički stabilna zemlja sa potencijalom da nastavi ekonomski rast.
“Ostvarili smo značajnu međunarodnu i regionalnu reputaciju. Naša Vlada će nastaviti da strateški sprovodi spoljnu politiku u skladu sa potrebama domaćeg razvoja i realnim mogućnostima, na osnovu državnih interesa i našeg geostrateškog položaja”, rekao je Kavarić.
Prema njegovim riječima, Vlada ulaže stalne napore da poboljša konkurentnost privrede u cjelini, koja se ogleda kroz političku i makroekonomsku stabilnost, efikasan i transparentan i konkurentan poreski sistem, reformisan bankarski sistem, jednostavno i brzo osnivanje preduzeća, jednak tretman stranih i domaćih investitora, euro kao zvanična valuta, liberalizovan spoljnotrgovinski sistem, dobro obučena i kvalifikovana radna snaga, očuvana životnu sredinu.
“Crna Gora je punopravni član Svjetske trgovinske organizacije (STO), potpisnik je Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) i Evropskog udruženja slobodne trgovine (EFTA), a sprovodimo i sporazume o slobodnoj trgovini sa EU, Rusijom, Turskom, Ukrajinom, što omogućava slobodnu trgovinu sa oko 800 miliona potrošača”, podsjetio je Kavarić.
On smatra da male ekonomije, kao što je Crna Gora, treba da ostanu otvorene i fleksibilne kako bi se odgovorilo promenljivim ekonomskim okolnostima.
“Investitori su prepoznali da su ključni sektori privrede energetika, turizam, saobraćaj, poljoprivreda i prerađivačka industrija. Razvoj ovih sektora će omogućiti ubrzani ekonomski rast i smanjenje regionalnih razlika”, ocijenio je Kavarić.
Glavni podsticaji za investitore odnose se na, kako je dodao, direktne finansijske grantove za nove investitore, poreske olakšice, naročito u manje razvijenim područjima u zemlji, subvencije za plate zaposlenih u biznis zonama, kao i smanjenje poreza i doprinosa na lokalnom nivou.
“Zemlje našeg regiona, kroz približavanje procesa u EU, postale su svjesne važnosti regionalne saradnje i integracije u cjelini, pri čemu se razvojne mogućnosti vide preko direktnih stranih investicija i zajedničkih regionalnih projekata”, kazao je Kavarić.
Države regiona, kao je ocijenio, treba da budu partneri na globalnom tržištu, a ne konkurenti na regionalnom.
Iz Uprave za inspekcijske poslove, organizatora dvodnevne konferencije, saopšteno je da će o praksi i izazovima u tržišnom nadzoru govoriti i predstavnici relevantnih institucija iz Makedonije, Bosne i Hercegovine (BiH), Srbije, Albanije, Kosova i Turske.
Evropske metode rada i standarde u ovoj oblasti predstaviće eksperti iz Belgije, Malte i Slovenije. (Mina BUSINESS)
