Hiljadama milja dalje od Aljaske, tokom vojne vježbe, dogodile su se dvije ogromne eksplozije na ruskoj podmornici, pod imenom "Kursk", koja je plovila uz obalu Rusije i Norveške i u sekundi je eksplodirala, a zatim potonula sa kompletnom posadom od 118 ljudi.
Šta se tačno dogodilo tog 12. avgusta 2000. godine, ostalo je nepoznato. Vjerovalo se da je podmornica nosila bojeve glave što je dalo dosta prostora teorijama zavjera. Najveći broj misterija Kurska povezano je sa pokušajem zataškavanja prave istine.
U to vrijeme su ruske vlasti optužile SAD i Veliku Britaniju da su špijunirale njihove vojne vježbe, toliko blizu da su se oni zabili u podmornicu. Amerikanci su, pak, uzvratili kako mora da Rusi taje neko novo smrtonosno oružje koje je izazvalo takvu eksploziju.
Šesnaest godina kasnije, prema pisanju “Ozy”-ja, vlada mišljenje da podmornica Kursk ipak nije prevozila najmodernije oružje, nego stare podvodne rakete punjene HTP-om, supstancom koja je još od pedesetih godina prošloga vijeka bila zabranjena.
Ako se dogodi da HTP procuri na druge dijelove raketa dolazi do brze hemijske reakcije koja uzrokuje smrtonosnu eksploziju. To se prema rezultatima službene vladine istrage najvjerovatnije dogodilo i tokom prve eksplozije na Kursku, koja je podmornicu i poslala na morsko dno.
Sljedeća eksplozija, ona koju je registrovao seizmograf na Aljasci, dogodila se kada je podmornica udarila u morsko dno, čime je pokrenula preostale rakete. Većina posade umrla je u roku od nekoliko minuta. Njih 23 preživjelo je gotovo četiri sata, ali nisu mogli da se spasu jer su bili zarobljeni.
Poručnik Dimitri Kolesnikov prije nego što su se na podmornici u potpunosti ugasila svjetla uspio je na brzinu da napiše:"Kompletna posada iz djelova šest, sedam i osam preselila se u deveti dio. Ovdje nas je 23. Niko od nas ne može da izađe napolje".
Zapis, kao i poruku za njegovu porodicu, pronašli su ronioci kada su iz ostataka podmornice izvlačili njegovo mrtvo tijelo.
Putin je nakon tragedije odlučio da ne traži pomoć međunarodnih vlasti. Mnogi smatraju kako je upravo ta odluka obilježila smjer njegove vladavine. U to vrijeme Putin, iako je bilo poznato da je on bivši KGB agent, još uvijek nije imao moć kakvu ima danas.
Porodice i prijatelji mornara sa Kurska čekali su vijest o sudbini svojih najmilijih, ali je bilo jasno da je Vlada, koja je odbila pomoć drugih zemalja, od početka znala da u podmornici nema preživjelih. Podmornica je potonula prebrzo, a ruskoj mornarici je trebalo previše vremena da počne da traži Kursk.
Sve je postalo jasno na Putinovoj pres konferenciji koja je održana tek deseti dan nakon nesreće. U to vrijeme Putin još nije kontrolisao sve medije, ali niko to nije iskoristio. Tada je jedna žena zamotana u rusku maramu na pres konferenciji počela glasno da kritikuje Putina koji u to vrijeme i nije bio toliko jak kako je danas.
Putin je preblijedio, doslovno čučnuo na podijumu i neuspjelo pokušao da odbrani svoju Vladu.
Taj trenutak se smatra najgorim trenutkom u njegovoj karijeri.
Neki još uvijek govore da su Britanci ili Norvežani sa svojom modernom tehnologijom mogli da spase zatočene mornare. Putin je rekao da su mediji iskoristili tragediju u političke svrhe.
