Prijedlog da svijet obilježava Međunarodni dan borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima zvanično je inicirala Francuska, a za dan obilježavanja od 2014. godine, izabran je 2. novembar, zapravo godišnjica ubistva francuskih novinara Žislena Dupona i Kloda Verlona stradalih u Africi, država Mali.
Ipak, od tada, malo što se promjenilo i svake godine, baš kao što se to činilo godinama unazad, međunarodne asocijacije obavještavaju o broju novinara koji su ubijeni i koji se svake godine mjeri desetinama stradalih. Ove godine, prema posljednjim istraživanjima, taj broj je zaustavljen na 66 ubijenih novinara.
Na Balkanu, u zemljama bivše Jugoslavije, u posljednjih nešto više od 20 godina, ubijeno je šest istaknutih novinara, a četiri ubistva nikada nijesu razriješena.
U Srbiji su ubijeni Slavko Ćuruvija, vlasnik i glavni urednik “Dnevnog telegrafa” i magazina “Evropljanin”, Radislava Dada Vujasinović, novinarka nedjeljnika “Duga” i Milan Panić, dopisnik “Večernjih novosti” iz Jagodine. Niko nije odgovarao za ova ubistva.
U Hrvatskoj je ubijen Ivo Pukanić, novinar i glavni urednik nedjeljnika “Nacional”. U ovom atentatu auto – bombom koji se dogodio u centru Zagreba, stradao je i njegov saradnik, novinar Niko Franjić. Za ovo ubistvo je dokazana krivica i pravosnažno osuđeno šestoro zavjerenika.
U Crnoj Gori, ubijen je direktor i glavni urednik dnevne novine “Dan”, Duško Jovanović. Za njegovo ubistvo, samo jedna osoba je procesuirana i optužena za saučesništvo.
Nekažnjivost zločina nad novinarima, kao i stalni pritisci, prijetnje i fizička nasilja, te rad u atmosferi straha, očigledno predstavljaju ohrabrenje za uporna i bezumna nasilništva. Međunarodni dan borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima upravo podsjeća na tu činjenicu. Ž.V.
