Hasert je rođen 15. marta 1868. U Crnoj Gori je boravio u nekoliko navrata, a temeljna istraživanja na njenim prostorima počeo je 1891/92, ostvarivši niz značajnih radova – zapažanja o zemlji i ljudima, kao i priloge o fizičkoj geografiji Crne Gore, sa naročitim osvrtom na kras. Ostvario je niz vrijednih radova i iz oblasti kartografije, zbog čega ga mnogi smatraju ocem crnogorske kartografije i geografije. (Iz arhive lista "Pobjeda")
CID iz Podgorice i Izdavački centar Cetinje su 1995. objavili Hasertovu knjigu "Crna Gora, tom I, Putopisi". Knjigu su sa njemačkog jezikapreveli i priredili Danijel Vincek i Vukić Pulević.
Hasert opisuje putovanje kroz neke crnogorske gudure i na jednom mjestu priča:
"Naš prijatelj bio je rado spreman da uz malu naplatu naše stvari prebaci u Podgoricu, na šta sam mu poklonio našeg konja sa sedlom, jer za nas nije imao više nikakve vrijednosti. Kada sam se vratio u Podgoricu putnička korpa već je bila davno prispjela i od sadržaja nije falila ni sitnica. Uopšte o poštenju Crnogoraca mogu mnogo slavnoga da kažem. Dr Baldači je dio svoga novca ostavljao da mu nose njegovi ljudi, a i ja sam prema mom slugi Marku imao isto povjerenje zbog čega se nijesam nikada razočarao." (strana 240)
I drugi izvanjci koji su pośećivali Crnu Goru su slično pisali o poštenju Crnogoraca.
Miroslav ĆOSOVIĆ
