Prema riječima pomoćnika direktora Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, osnovni razlog zašto se ona sada ne može utvrditi je neregularnost ponavljanja zemljotresne aktivnosti u bilo kojem obliku.
- Ta nerealnost proističe i iz velike kompleksnosti fenomenologije pripreme i događanja zemljotresa, kao i velike složenosti geološke sredine u kojoj se obavlja priprema zemljotresa, ali i usljed činjenice da još ne poznajemo izvjesne faktore tog samog procesa. Iako je savremena sezimologija značajno napredoval au tom pravcu, posebno posljednjih nekoliko decenija, nakon uvođenja digitalne metode registrovanja i obrade podataka o zemljotresima, taj zadatak još nije riješen - rekao je Glavatović, te poručio da ono što se može uraditi jeste gradnja objekata koji mogu da odole seizmičkim silama.
U Crnoj Gori, smatra on, postoje odgovarajući propisi za projektovanje i gradnju u seizmičkim područjima, a do kraja naredne godine biće završen čitav korpus novih propisa, čijom primjenom će biti omogućeno znatno bezbjednije stanovanje u uslovima dejstva budućih jakih zemljotresa.
Više pročitajte u današnjem broju Pobjede
