Generalni direktor za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača u Ministarstvu ekonomije, Jovo Rabrenović, saopštio je da je neophodno da postoji volja potrošača i trgovaca da postupaju u skladu sa onim što je najbolja evropska praksa.
“Izmjene i dopune Zakona o zaštiti potrošača, koje su u proceduri, trebalo bi da budu usvojene tokom naredne godine, a obezbijediće bolju zaštitu prava potrošača, ali i preciznije definisati obaveze kako potrošača, tako i trgovaca”, rekao je Rabrenović agenciji Mina-business.
On je kazao da svaki potrošač mora da ima potpunu informaciju o proizvodima koje kupuje, a obaveza trgovaca je da stvori sve preduslove da to potrošačko pravo ne bude narušeno.
“Štiteći potrošača, trgovac štiti i sebe“, poručio je Rabrenović.
Poštovanje tog principa, koji je jasno definisan Zakonom o zaštiti potrošača, obezbjeđuje zaštitu ne samo potrošača, već i samog trgovca koji, kako je dodao, upravo pružanjem svih neophodnih informacija o proizvodima, ne ostavlja prostora za nezadovoljstvo potrošača i sve ono što može proizaći iz tog nezadovoljstva.
On je objasnio da Zakon o zaštiti potrošača vrlo precizno navodi da trgovac ne smije da stavi u promet robu na kojoj nije istaknuto obavještenje sa podacima o robi, a koje je odštampano, čitko, jasno, razumljivo i lako uočljivo.
„To, dakle, važi za sve proizvode, dok je izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača isticanje obavještenja na Brajevom pismu obavezno samo za određene proizvode i u određenim objektima“, precizirao je Rabrenović.
On je podsjetio da je prvobitno zakonsko rješenje o isticanju obavještenja o robi, kako štampanim slovima na crnogorskom jeziku, tako i na Brajevom pismu, nalagalo da ono bude istaknuto na apsolutno svakom proizvodu.
„Međutim, uvažili smo sugestije trgovaca koji su takvo zakonsko rješenje ocijenili kao kompleksno i teško sprovodivo, pa smo izmjenama Zakona, a potom i Pravilnikom o listi proizvoda i načinu isticanja obavještenja o robi na Brajevom pismu, precizirali da ta obaveza postoji za samo dva proizvoda, i to za šampon zapremine veće od 0,5 litara i tečni deterdžent zapremine veće od 0,5 litara“, kazao je Rabrenović.
Time je Ministarstvo, kako je dodao, olakšalo trgovcima da ispoštuju i zaštite potrošačka prava i slabovidim osobama.
„Dakle, Zakon je jasan, a Pravilnik precizan i podsjećam da je donijet u saradnji sa trgovcima, odnosno na osnovu rješenja koje su sami inicirali, a koje sužava listu proizvoda sa obavještenjem na Brajevom pismu na samo dva artikla“, naveo je Rabrenović.
On je dodao da i dio Zakona koji tretira saobraznost ugovoru vrlo detaljno i precizno uređuje prava i obaveze potrošača, odnosno trgovaca.
“Trgovac je dužan da potrošaču isporuči robu koja je saobrazna ugovoru o prodaji. Ako to nije slučaj, potrošač ima pravo da zahtijeva od trgovca da se nesaobraznost otkloni na nekoliko Zakonom propisanih načina”, rekao je Rabrenović.
On je dodao da ukoliko trgovac odgovara potrošaču za nesaobraznost robe koja je posljedica činjenja ili nečinjenja proizvođača ili druge osobe u ugovornom lancu, trgovac ima pravo da zahtijeva od proizvođača ili druge osobe u ugovornom lancu naknadu troškova nastalih zbog nesaobraznosti robe.
“Zakon o zaštiti potrošača radi u korist svih”, zaključio je Rabrenović.
