Prema ovom izvještaju, objavljenom danas u Bukureštu, Rumunija, u regiji se u 2016. godini očekuje skroman rast od 1,6 procenata – neznatno povećanje u odnosu na 1,4 procenta iz 2015. – ali pad prihoda i potrošnje će vjerovatno ublažiti taj skromni rast. Nastavak ovog trenda se predviđa i za 2017.g. i 2018.g., uz prognoze rasta od 1,5 procenata, odnosno 1,8 procenata.
Prognozira se da će rast u istočnoj Evropi i centralnoj Aziji ostati pozitivan, uz rast BDP-a od 0,7 procenata u 2016.g., 2,3 procenta u 2017.g. i 2,6 procenata u 2018.g. Očekuje se da se u međuvremenu rast u Evropskoj Uniji nešto smanji, dok se za zapadni Balkan prognozira povećanje rasta s očekivanih 2,7 procenata u 2016.g., na 3,2 procenta u 2017.g. i 3,5 procenata u 2018.g.
“Izglasavanje Brexita i izbjeglička kriza testiraju evropsku saradnju, dok se istočna polovina regije još uvijek bori s prilagođavanjem na niže cijene nafte“, kaže Hans Timer, glavni ekonomista Svjetske banke za ECA regiju.
„Neuspjeh cijele regije na iznalaženju novih izvora rasta doprinosi povećanju populizma i polarizacije, kao i nepovjerenju u institucije“, istakao je Timer.
Istraživanja rađena za izvještaj pokazuju da bojazni u vezi s promjenom ekonomskog ambijenta, naročito nesigurnost radnih mjesta, doprinose rastu političke polarizacije u zemljama ECA regije. Brzo povećanje privremenih i poslova s nepunim radnim vremenom, te promjena potrebnih vještina, vođena novim digitalnim tehnologijama, doprinose sve većoj zabrinutosti ljudi u regiji i određenom odmaku podrške od sredine političkog spektra.
U nedostatku snažnog političkog odgovora, postojeći strukturalni izazovi koče ekonomije u regiji, prijeteći da onemoguće rast i smanjenje siromaštva u dugoročnom periodu, navodi izvještaj. Da bi se suočili s tim izazovima, vlade i društva trebaju ponuditi nove perspektive u novoj ekonomskoj eri bez vraćanja na rješenja koja su bila djelotvorna u prošlosti u značajno drugačijim prilikama.
“Skromni rast kojeg uočavamo predstavlja korak u dobrom pravcu, ali to nije dovoljno da se smanji zabrinutost ljudi u regiji koji se brinu za svoje ekonomske izglede“ kaže Siril Miler, potpredsjednik Svjetske banke za ECA regiju.
„Vlade mogu djelovati sad da pomognu. Na primjer, mogu promovirati cjeloživotno učenje da bi pomogle ljudima da nađu i zadrže posao. Takođe mogu osigurati brigu za djecu i stare da bi olakšali fleksibilnije izbore zaposlenja. Takve bi aktivnosti osigurale jednake prilike i potakle sveukupan rast.”, naglasio je on.
-Ostale politike uključuju podršku za firme na ispitivanju novih mogućnosti izvoza koje pružaju konkurentniji ambijent za proizvodnju, smanjenje troškova i vrijeme potrebno za pokretanje nove poslovne djelatnosti i ulazak na nova tržišta, kao i smanjenje prepreka za kretanje radne snage prema novim poslovnim aktivnostima. Te bi aktivnosti takođe osigurale pružanje ili zadržavanje osnovne zaštite radnika i socijalne zaštite da bi se spriječio gubitak ili osipanje socijalne kohezije, naročito za ugrožene grupe- navodi se u izvještaju.
Izvještaj takođe navodi potrebu za unaprjeđenjem istraživanja i podataka o nejednakosti, uključujući i indikatore o percepciji ljudi o promjenama nejednakosti. Više dokaza o vezama između potrebnih vještina i promjene zadovoljstva životom bi takođe pomoglo usmjeravanju promjena politike koje su potrebne za prilagođavanje bitnim ekonomskim promjenama i smanji socijalna i politička zabrinutost.
