Stanovnici SAD-a prate ih sa imovinom vrijednom 344.700 dolara, a slijede Britanci sa prosječnom imovinom od 288.800 dolara, navodi najveća švajcarska banka u izvještaju objavljenom u utorak.
Padom funte nakon britanske odluke o napuštanju EU izbrisano je ukupno 1,5 biliona dolara ukupne britanske privatne imovine, izračunala je banka Credit Suisse.
Prvi put nakon izbijanja globalne finansijske krize krajem 2008., globalno prosječno bogatstvo po osobi stagniralo je 2016., na 52.800 dolara. U izvještaju se takođe navodi da je prvi put nakon 2008., ove godine porastao udio nenovčane imovine kao dio bogatstva nečijeg domaćinstva.
Rast cijena nekretnina dodat je privatnom bogatstvu u nekoliko zemalja, uključujući Njemačku.
Skupina superbogatih ljudi, koji posjeduju najmanje 50 miliona dolara, porasla je s 4.100 pojedinaca na ukupno 140.900 tokom protekle godine, podstaknuta porastom u azijskim zemljama.
Procjenjuje se da 33 miliona ljudi na svijetu ima između miliona i 50 miliona dolara. Bogati Amerikanci čine 45 odsto te grupe, a Evropljani 30 odsto. Na one iz zemalja azijsko-pacifičke regije, isključujući Indiju i Kinu, otpada 18 posto bogatih. S 1,6 miliona milionera, komunistička Kina dom je njih pet posto.
U klubu superbogatih, onih koji posjeduju 50 i više miliona dolara, je 140.900 ljudi. U Kini ih je 11.000, najviše nakon SAD-a gdje ih živi 70.400, a Njemačka je treća sa 6.100 superbogataša.
Najsiromašnijih 20 posto svjetske populacije, oni koji zarađuju do 248 dolara, procjenjuje se na milijardu. Među njima je 44 posto tzv. neto dužnika koji posjeduju manje od 2.628 dolara.
Gotovo trećina najsiromašnijih živi u azijskim i afričkim državama. Indija je na vrhu te liste s 246 miliona ljudi, a slijede Kina sa 72 miliona i Nigerija sa 35 miliona ljudi.
Među ostalim zemljama koje najviše doprinose toj siromašnoj kategoriji su Rusija s 28 miliona, Ukrajina s 25 miliona i SAD sa 21 milion najsiromašnijih ljudi na svijetu.
(SEEbiz)
