Programska menadžerka Instituta za javnu politiku Selena Tasić, kazala je da se ukupna slika Indeksa medijskog klijentelizma u regionu, odnosno uticaja vanmedijskih struktura na rad i funkcionisanje medija – pogoršala. Najviše u Hrvatskoj, a slično stanje je i u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji.
Prema njenim riječima, tačan broj zaposlenih u medijima nije bilo moguće utvrditi ni u jednoj od zemalja koje su bile obuhvaćene istraživanjem. Najbliža statistička kategorija odnosi se na pravne osobe u djelatnosti „informacije i komunikacije“, koja se tiče medijske djelatnosti, i ona je dostupna u svim zemljama osim u Rumuniji i Srbiji gdje je drugačija metodologija sistematizacije podataka po djelatnostima. Prema podacima Indeksa koje zbog gore navedenog treba uzeti s rezverom, u Crnoj Gori je u 2015. medijska industrija zapošljavala 1959 ljudi. Ako taj podatak stavimo u odnos sa ukupnim brojem nezaposlenih u istoj godini, nezaposleni novinari u Crnoj Gori čine 0,5 odsto ukupne nezaposlenosti.
Tasić je na predstavljanju Indeksa u Podgorici saopštila da su procesi unutar kojih se donose medijski zakoni još uvijek nedovoljno transparentni u svim zemljama regiona.
„U većini zemalja, osim deklarativno u Hrvatskoj i Crnoj Gori, ne poštuje se načelo otvorenog pirstupa u postupku odabira članova radnih grupa koji izrađuju nacrte zakona, a politika integriteta pri postupku njihovog odabira nije usvojena ni u jednoj od zemlja. Crna Gora je jedina definisala standardni operativni postupak imenovanja člana radne grupe, kao i kodeks njihovog ponašanja“, navodi ona.
Tasić dalje ističe da ni u jednoj od zemalja nije uspostavljen sveobuhvatan registar medija koji javnosti omogućava pregled i uvid u stanje svakog dijela medijskog tržišta, kako prema vrsti medija tako i prema tipu njihova vlasništva. Podaci o medijskom vlasništvu, kaže ona, još uvijek su disperzirani u registrima i bazama podataka putem različitih tijela koja su nadležna za određenu vrstu medija, tako da je uvid u vlasničku strukturu nemoguć. Prema njenim riječima, to je školski primjer klijentelizma.
„U Crnoj Gori se od Agencije za elektronske komunikacije ti podaci jedino mogu dobiti. U BiH i Makedoniji ne postoji podatak o broju neprofitnih i online medija, što je takođe slučaj i u Crnoj Gori“, napominje programska menadžerka Instituta za javnu politiku.
Direktorica TV Prva Sonja Drobac, kazala je da je procjena da oglašivačko tržište za televizije u Crnoj Gori iznosi oko četiri miliona eura, a da je jednoj televiziji potrebno minimum dva miliona eura godišnje da bi uopšte funkcionisala.
„Znate da imamo tri komercijalne televizije. Dakle, nedostaje najmanje dva miliona eura. Televizije često funkcionišu na uštrb svojih zaposlenih, ali ono što je za nas sada važno je da neko nadomješćuje ta, najmanje dva miliona eura. Slična je situacija i kada govoriomo o online i štampanim medijima. Ono što je još važnije jeste da mi danas ne znamo ko nadomešćuje taj novac. Nemamo jasnu sliku o tome ko su vlasnici medija i ko ima vlasničke udjele u njima. Za početak bi bilo dobro da saznamo ko su stvarni vlasnici “, istakla je ona.
Asistent u nastavi na Fakultetu političkih nauka u Podgorici Dejan Lučić, rekao je komentarišući Indeks klijentelizma u medijima, da su dovoljno obrazovani novinari manje podložni bilo kakvim uticajima, pa i uticajima klijentelizma.
Za njega je, kako kaže, nepojmljivo da krajem 2016. razgovaramo o tome da u Crnoj Gori ne postoji jedinstveno samoregulatorno tijelo.
„Neshvatljivo mi je da možemo napisati novi etički kodeks koji važi za sve nas, a ne možemo zajedno raspravljati ko je od naših kolega prekršio taj isti kodeks. Mislim da je ovo mjesto da se apeluje na medije da se udruže, jer ako su razjedinjeni onda agendu njihovog izvještavanja piše neko drugi“, smatra Lučić i dodaje da je sindikalno organizovanje veoma važno jer svim medijskim radnicima garantuje određena prava koja samo tako mogu biti zaštićena.
Prema njegovim riječima, povećanje broja nezaposlenih novinara je za naše prilike užasna stvar.
„U ovakvoj situacije je važno da mediji, a prije svega njihovi urednici i vlasnici, shvate da je potreban sinergetski odnos da bi se zaštitile sve kategorije koje sam naveo od bilo kakvih uticaja“, poručio je on.
Marija Vlaović iz Ministarstva kulture kazala je da je crnogorsko medijsko zakonodavstvo u velikoj mjeri usklađeno sa evropskom regulativom.
„Imamo visok nivo nezavisnosti regulatornih tijela – Agencije za elektronske medije, koja je nezavisna, kako u političkom i institucionalnom smislu tako i u finansijskom. Visok nivo nezavisnosti zastupljen je i u samoregulatornim tijelima“, smatra ona.
Mjerenje Indeksa klijentelizma u medijima sprovedeno je u okviru projekta „Odgovor građana na klijentelizam u medijima“ , MEDIA CIRCLE, finansiranog iz instrumenta pretpristupne pomoći EU (IPA) Civil Society Facility (CSF) i sufinansiranog od strane Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. Nosilac projekta je Partnerstvo za društveni razvoj iz Hrvatske, a konzorcijum od osam organizacija čine Expert Forum iz Rumunije, BH novinari i VESTA iz BiH, Institut za javnu politiku iz Crne Gore, Public iz Makedonije, Nezavisno društvo novinara Vojvodine i Komitet pravnika za ljudska prava iz Srbije.
