
Šefici MMF-a prijetila je zatvorska kazna od godinu dana i novčana kazna od oko 15.000 eura. Ipak, sudija je napomenuo da se Kristin Lagard, koja je u februaru započela drugi petogodišnji mandat na čelu MMF-a, neće ići u zatvor. Ipak, ova presuda nanijeće veliku štetu samoj Lagardovoj i ujedno destabilizovati MMF u trenutku kada se ova organizacija suočava sa velikim izazovima u vidu grčkog duga i američke ekonomske politike po stupanju Donalda Trampa na dužnost, piše "Njujork tajms".
Lagardovoj se sudi zbog posljedica spora koji je 2008. godine vodio francuski biznismen Bernar Tapi protiv banke Kredi Lione o prodaji kompanije Adidas čiji je bio vlasnik od 1989. godine.
Tapi je 2007. godine prodaju kompanije povjerio banci koju je potom tužio da ga je u postupku prodaje oštetila.
Kristin Lagard, u to vrijeme ministarka finansija, odobrila je da se taj sudski spor riješi arbitražom i država je 2008. godine isplatila Tapiju 400 miliona eura odštete.
Kristin Lagard se zamjera što je slučaj Tapi povjerila arbitražnom panelu, što nije utvrdila nezavisnost jednog od arbitara i što se nije žalila na odluku arbitraže koja je bila "izdašna" u korist Tapija.
Kristin Lagard napustila je Francusku i otišla u Vašington pre izricanja presude u suđenju po optužnici da je odgovorna za nemar na dužnosti.
Lagard je optužena zbog toga što je propustila da spriječi veliku isplatu vlade tajkunu Bernaru Tapiju uključenom i u neke korupcionaške afere. On je napao Kredi Lijone, u to vrijeme banku u državnom vlasništvu, zbog loše vođene prodaje 1993. kompanije "Adidas Ag" koja je bila u njegovom vlasnitšvu i žalio se na rad likvidatora banke.
To je dovelo do arbitraže koju Lagardova nije pokušala da zaustavi i početne isplate od oko 285 miliona eura za Tapija, što Lagardova nije pokušala da obori. Iako je drugostepeni sud ukinuo isplatu nakon sumnje u nepristrasnost jednog od trojice sudija, francuski sistem je optužio Kristin Lagard.