Rukovoditeljka zaštitnih istraživanja Marija Jabučanin kazala je da je prsten bio zelene boje, što znači da je u pitanju bakarni komad nakita koji je oksidirao i promijenio boju od stajanja u zemlji.
Prema obliku prstena, Jabučanin smatra da je u pitanju komad nakita iz 16. ili 17. vijeka.
- Diskoidni oblik glave prstena i prelazi na njemu ukazuju na to da je vjerovatno u pitanju komad nakita iz 16. ili 17. vijeku. Ovakav oblik prstena nosio se u to vrijeme, a ekonomska situacija nalagala je da nakit bude od jeftinijeg materijala. Ovo može biti pokazatelj da ima grobova iz tog perioda - kazala je Jabučanin, uz napomenu da će komad nakita biti proslijeđen na konzervaciju, gdje će biti tačno utvrđeno iz kojeg je perioda.
Jabučanin navodi da položaj ruku očuvanih skeleta, prekrštenih u donjem dijelu stomaka ukazuju na to da se radi o hrišćanskom groblju. Kako objašnjava, hrišćani se i sada sahranjuju na isti način.
Naglasila je da je većina dječjih grobova, kao i dio ostalih, zasuta krečom, što ukazuje da je uzrok njihove smrti bila zarazna bolest. Pokojnici su posipani krečom, kako bi se izvršila dezinfekcija. To je princip koji se i danas primjenjuje u slučaju zaraznih bolesti.
Hronologija kaže da je u pitanju kolera, čiji bacil živi oko 500 godina. To ukazuje da su bili svjesni opasnosti kojoj su tada bili izloženi - kaže Jabučanin. Kako je dodala, prema nekim očuvanijim skeletima, obliku karlice ili donjoj vilici, mogu da utvrde i o kojem polu se radi, a neka oštećenja skeleta potvrđuju da je uzrok smrti zarazna bolest.
Opširnije u Pobjedi...
