Nekoliko je događaja ove godine uzrokovalo nastavak jačanja dolara u odnosu na euro, koje traje još od 2014. Prvi je britanski referendum o Bregzitu, koji je doveo do straha od novih referenduma o napuštanju EU, što dugoročno može ugroziti opstanak zajedničke valute. U takvim situacijama investitori prebacuju kapital u sigurnija utočišta, a jedno od njih je američki dolar.
Drugi događaj koji je doprinio jačanju dolara je neočekivana pobjeda Donalda Trampa na američkim predsjedničkim izborima. Već u izbornoj noći investitori su počeli agresivno kupovati američku valutu, a razlog je vjerojatno racionalno očekivanje da će se Tramp značajno promijeniti nakon izbora, te da neće imati negativan učinak na ekonomski rast.
Treći razlog je neočekivana odluka Evropske centralne banke o značajnom produženju programa ubrizgavanja novca u finansijski sistem. Zbog toga, kamatne stope u eurozoni će još neko vrijeme biti na niskim razinama. U takvoj situaciji se ne isplati kapital držati u eurima, pa ga dio investitora prebacuje u dolar, kod kojeg kamatne stope rastu.
Četvrti razlog se odnosi upravo na kamatne stope u SAD-u. Naime, prije nekoliko dana američka centralna banka je odlučila da podigne referetnu kamatnu stopu i dala naslutiti da će u 2017. godini biti još tri podizanja.
U posljednje tri godine, dolar je u odnosu na euro ojačao 23%, u odnosu na funtu 24%, a u odnosu na japanski jen 14%.
Analitičari Admiral Marketsa smatraju da je moguće da će se pojaviti još nekoliko vijesti koje bi mogle pogodovati daljnjem slabljenju eura i jačanju dolara, te da će barem na kratko dolar postati jači od eura. No ukoliko do toga dođe, ne treba očekivati da će na tom nivou ostati trajno. Naime, po mnogim modelima procjene fer vrijednosti valuta, euro je trenutno podcijenjen. U takvoj situaciji vjerojatno će doći do pada uvoza i rasta izvoza eurozone, što znači da će rasti potražnja za europskom valutom, koja će prije ili kasnije na temelju toga početi da jača.
