On je naveo da će konsekventno sprovođenje tog plana, uz realizaciju očekivanja vezanih za prihodnu stranu budžeta, eliminisati potrebu dodatnih restrikcija.
“Zakon o budžetu za narednu godinu se oslanja i na plan ‘meke’ sanacije nekih nepovoljnih makroekonomskih parametara, u prvom redu budžetskog deficita i javnog duga. Takav pristup podrazumijeva optimizaciju javnih finansija u neophodnim segmentima, u cilju očuvanja održivosti budžeta, odnosno obezbjeđenja redovnog servisiranje zarada i penzija, kao i socijalnih davanja”, rekao je Radunović u intervjuu Pobjedi.
On je dodao da taj koncept uključuje načelo maksimalno moguće ravnomjernosti raspodjele tereta mjera.
Radunović je, komentarišući tvrdnje Socijaldemokratske partije SDP da slom javnih finansija vlast želi da prikaže u drugačijem svjetlu, kazao da se nikako ne može govoriti o kamufliranju, osim kada su takve kvalifikacije bazirane na motivaciji koja nije ekonomska.
“Nijedan makroekonomski parametar u Crnoj Gori nije ni blizu tako kataklizmičnih ocjena. Naprotiv, u kontinuitetu imamo respektabilne stope ekonomskog rasta. Pritom ne dopuštamo da nas uspava dobra pozicija na uporednim tabelama sa zemljama regiona”, saopštio je Radunović.
Vlada, kako je naveo, aktivno sprovodi strukturne reforme, kao i mjere makroekonomske stabilnosti i poboljšava dostupnost međunarodnih finansijskih tržišta.
“Pritom uspješno čuvamo i unaprjeđujemo dostignuti nivo zaštite socijalno najugroženije kategorije stanovništva. Naša ekonomija još nije, u punoj mjeri i na principima održivosti, iskoristila resurse koje imamo i koji mogu akcelerirati razvoj, uz privlačenje ozbiljnih investitora kroz unaprijeđenje ambijenta za poslovanje”, kazao je Radunović.
On je dodao da je činjenica da se u proteklom periodu trošilo više nego što je zarađeno, što se nepovoljno odrazilo na globalnu sliku javnih finansija. Zbog toga je Vlada, prema njegovim riječima, odlučila da mjerama finansijske sanacije do kraja naredne godine eliminiše budžetski deficit.
Radunović smatra da ne postoji mogućnost da rast javnog duga ne bude zaustavljen, ukoliko on bude pažljivo i stalno kontrolisan.
“Uostalom, buduća zaduženja mogu se odnositi samo na razvojne projekte, što je i zakonom definisano. Uz činjenicu da konstantno imamo visoke stope rasta i da su pokrenuti veliki investicioni projekti u turizmu, energetici i infrastrukturi, ne vidim razloge za skepticizam”, rekao je Radunović.
On je naveo da je visok nivo javnog duga uzrokovan prvenstveno razvojnom komponentom budžeta i to dominantno realizacijom autoputa, kao najvećeg kapitalnog projekta.
“Dakle, to nas nije iznenadilo jer smo, već kod donošenja odluke o tom projektu, bili svjesni da će na srednji rok njegova realizacija negativno uticati na indikatore, prevashodno na dug i deficit”, kazao je Radunović.
On je objasnio da će, dugoročno posmatrano, to zaduženje generisati ukupni privredni rast, uz ravnomjerniji regionalni razvoj.
“Zbog povlačenja kineskog kredita javni dug će rasti do 2019. do 79,52 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Nakon toga će postepeno dobiti konstantni silazni trend”, poručio je Radunović.
Pobjeda
