Kako navode, kada je Husein obješen 30. decembra 2007. godine tadašnji predsjednik SAD Džordž Buš je već znao da invazija na Irak, tokom koje je tada već stradalo 30.000 vojnika SAD, nije Vašingtonu donijela ono što je želio.
„Mnogo teških izbora i žrtvi je pred nama. Ipak, bezbjednost i sigurnost Amerikanaca zahtijeva da ne posustajemo u osiguravanju da iračka mlada demokratija nastavi da napreduje“, rekao je tada Buš.
Demokratski Irak ostao je Bušova pusta želja, Amerikanci nijesu uspjeli da zaustave ubijanje i rast nasilja u zemlji, navodi AFP.
Sunitska manjina tada je postala sve više gnevna prema dominantno šiitskoj vladi – to je je dovelo do uspona Islamske države u čijim redovima se nalaze brojni vojni zvaničnici Sadama Huseina.
Više od 5.000 vojnika SAD se i dalje nalazi u Iraku i pruža podršku Iračkoj vojsci koja i dalje nije u mogućnosti da se sama bori protiv ekstremista.
Za to vrijeme, američka javnost koja je te 2003. veoma podržavala invaziju na Irak, i dalje se oporavlja od rata.
AFP tu navodi da je neuspjeh u Irak veoma uticao na predsjednika SAD Baraka Obamu da ne pokrene vojnu akciju protiv sirijskog predsjednika Bašara al Asada u krvavom civilnom ratu koji će uskoro ući u šestu godinu.
Za to vrijeme Obamin nasljednik Donald Tramp svoju predsjedničku kampanju izgradio je dijelom na obećanju da se SAD nikada više neće miješati u “promjene režima“ i “izgradnje nacija“. Takođe, Tramp je tokom kampanje više puta ponavljao da je on, za razliku od Hilari Klinton, bio protiv rata u Iraku.
Ipak, francuska novinska agencija tu ističe da je Tramp u intervjuu koji je 2002. dao Hauardu Sternu izjavio da će podržati invaziju.
Decenija je prošla od ubistva Sadama Huseina, a pojedini američki zvaničnici i dalje pokušavaju da shvate razloge neuspjeha. Džon Nikson, prvi analitičar CIA koji je ispitivao Sadama Huseina 2003. godine u svojoj novoj knjizi kaže da su obavještajne službe SAD i zvaničnici Bijele kuće pogriješili kada je riječ o iračkom lideru.
On piše da Sadam Husein tokom posljednjih godina vlasti „izgleda da nije imao pojma što se dešava u Iraku“.
„Nije imao plan za odbranu Iraka i nije mogao da shvati veličinu oluje koja se približavala. Bio je zauzet pisanjem romana 2003. godine. Nije više vodio vladu“, navodi Nikson.
Međutim, visoki zvaničnici SAD snažno su vjerovali da će svrgavanje režima Sadama Huseina donijeti mir u Iraku. Nikson tu priča priču iz 2007. godine koja, kako navodi, možda objašnjava zbog čega su SAD bile osuđene na propast u Iraku.
Buš je tada pitao Niksona da mu opiše karakter Sadama Huseina.
„Rekao sam mu da je bio šarmantan na prvu loptu i da je koristio samodegradiranje kako bi vas opustio. Predsjednik je izgledao kao da će se razbjesnjeti. Brzo sam mu objasnio da je pravi Sadam zapravo sadističan, arogantan i sarkastičan, što je djelovalo kao da ga je smirilo“, navodi Nikson.
On navodi da je Buš krivio CIA za sve loše što se dogodilo i tražio analize svega, a da je u isto vrijeme čuo samo ono što je želio da čuje.
AFP navodi da bivši analitičar pravi složenu sliku Sadama kao brutalnog diktatora koji kroz metode kao što su ubistva, prijetnje i zastrašivanje u isto vrijeme uspijeva da napravi ekvilibrijum u etnički raznolikom Iraku.
B92; Foto: GettyImages
