Premijer je saopštio da je oktobarske izbore obilježila rekordna izlaznost od preko 73 odsto, a to je, prema njegovim riječima, zapravo bila jasna poruka da građani imaju povjerenje u izborni proces i da žele da svoju volju pretvore u podršku onoj politici kojoj najviše vjeruju.
On je podsjetio da je nakon formiranja Vlade krenuo opozicioni bojkot parlamenta. Crnogorski građani su, smatra Marković, još na dan izbora jasno rekli šta misle o bojkotu kao sredstvu političke borbe.
„Da su htjeli bojkot, ne bi izašli u tako velikom broju na birališta. Hipotetički: da prihvatimo da izbori budu 2018. i da na njima pobijedi opozicija sa istim brojem mandata kao DPS na ovim izborima. Oni konstituišu Vladu, DPS kaže da je ne priznaje i da ide u bojkot. To bi značilo da treba da idemo na izbore u 2019. godini? Ne. Ako bi uspostavili takvu praksu Crna Gora bi išla putem bespuća, beznadežno osuđena na bilo kakav uspjejh. To ne može biti politička praksa. Izvolite gospodo, uđite u parlament na osnovu mandata koje su vam dali građani“, poručio je Marković.
S pravom lideri evroatlantskih integracija
Marković je ocijenio da je 2016. bila najuspješnija godina na spoljnopolitičkom planu. On smatra da Crna Gora s punim pravom nosi epitet lidera evropskih i evroatlantskih integracija u regionu.
Premijer je ukazao na rezultate koje je Crna Gora kroz, kako je rekao, odlučne reformske aktivnosti realizovala u 2016. na planu ostvarenja svojih ključnih vanjskopolitičkih ciljeva – punopravnog članstva u NATO i EU.
Marković je podsjetio da je do danas 17 članica Alijanse ratifikovalo Protokol o pristupanju Crne Gore, poručujući da očekuje da će procedura u ostalim članicama biti okončana do proljeća naredne godine, kada će Crna Gora postati 29. članica NATO-a.
Napredak je, prema njegovim riječima, konstatovan i u Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2016, kako u dijelu ispunjenosti političkih i ekonomskih kriterijuma, tako i u pogledu napredovanja u 33 pregovaračka poglavlja. Osim u dijelu pregovora, dodao je on, tokom 2016. je nastavljeno i uspješno sprovođenje projekata iz fondova EU.
Neophodna unutrašnja kohezija
Premijer je kazao da će Vlada promovisati dijalog i traganje za kompromisom, kao način prevazilaženja unutrašnjih podjela u crnogorskom društvu. Upitan koji je prvi kompromis na koji je spreman, Marković je kazao da je to bila ponuda opoziciji da uđe u Vladu.
„To nije bilo formalno i demagoški. Državi je potrebna sloga za napredak. Neophodna je unutrašnja kohezija. Neophodno je voditi dijalog sa sindikatima, Privrednom komorom, a u narednom periodu ćemo razgovarati sa predstavnicima vjerskih zajednica. Ni ja ni nova Vlada nemamo namjeru da to pitanje okončamo u ovom mandatu. Ovo je izazov za više vlada. Treba da počnemo snažnije i ozbiljnije da se bavimo tom temom“, istakao je predsjednik Vlade.
Odluka BS iracionalna
Odgovarajući na pitanje zašto su Bošnjačkoj stranci (BS) neprihvatljive izmjene Zakona o državnim praznicima kojima je predviđeno da dan rođenja Petra Drugog Petrovića Njegoša bude državni praznik, Marković je kazao da je to „iracionalno ponašanje“.
„Cijeniti i vrednovati bilo kojeg državnika i umjetnika van istorijskog koteksta u kojem je živio i stvarao je prilično neznaven i nedobronamjeran pristup. Što se mene i Vlade tiče, Njegoš državnik i Njegoš umjetnik je nesporna vertikala crnogorskog nacionalnog i društvenog bića. Da nije bilo Njegoša ne bi bilo današnje Crne Gore“, naglasio je premijer i dodao da nije razgovarao sa vođstvom BS o njihovoj odluci.
Odluke će donositi Vlada, a ne kabineti partija
Komentarišući ocjenu lidera Socijaldemokratske partije (SDP) Ranka Krivokapića da Vlada nije mjesto gdje se odlučuje, Marković je rekao da „Krivokapić možda žali za svojom ulogom koju je zakonodavnim pučem obezbijedio za sebe“.
„Dok sam na čelu Vlade ona će koristiti sva ovlašćenja koja proizilaze iz Ustava i niko neće moći da koristi ta ovlašćenja mimo nje. Nadam se da nijedna vlada, pa ni ova, neće dozvoliti da neko drugi u njeno ime vrši njena ustavna ovlašćenja. Poručujem Krivokapiću da se vrati u parlament, pa ćemo tu da razgovaramo gdje se odlučuju, a gdje ne. Neće se sigurno odlučivati ni u kabinetu SDP-a, ni u jednom drugom kabinetu neke politička partije, već u zgradi Vlade“, podvukao je premijer.
Spriječiti obračune kriminalnih grupa
Marković je kazao da će se Vlada temeljno pozabaviti problemom obračuna kriminalnih grupa, koji je evidentan i ovih dana. On je naveo da je za danas zakazao sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost u proširenom sastavu, koje će dati jasne instrukcije nadležnim organima da pojačaju napore u sprječavanju i rasvjetljavanju mafijaških obračuna.
Upitan da li kao bivši šef Agencije za nacionalnu bezbjednost osjeća neku vrstu odgovornosti za trenutna dešavanja, Marković je kazao da „ovo što se dešava mora biti odgovornost i premijera i Vlade“.
„Uradićemo sve da spriječimo kriminalne grupe da koriste Crnu Goru za mafijaške obračune“, saopštio je on.
Očekujemo da Srbija postupi po našem zahtjevu u vezi Ristića
Komentarišući činjenicu da se Nemanja Ristić, kojeg Crna Gora potražuje zbog sumnje da je sa učestvovao u pripremanju terorističkih napada na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra, slobodno kreće Srbijom, Marković je rekao da očekuje da će nadležni organi Srbije postupiti po crnogorskom zahtjevu.
„Vjerujemo da će Srbija poštovati zahtjeve naših pravosudnih organa, jer je to u zajednikom interesu“, istikao je predsjednik Vlade.
On je podsjetio da je bezbjednosni sektor na dan izbora osujetio teroristički napad na državu, građane i nosioce najviših funkcija. To, smatra on, pokazuje da su institucije kroz reformske procese ojačale i da su sposobne da odgovore na najozbiljnije izazove ugrožavanja bezbjednosti i stabilnosti.
Želimo dobre odnose sa Rusijom
Upitan da li će Crna Gora ukinuti sankcije Rusiji, premijer je rekao da država nije uvela bilateralne sankcije toj zemlji, već da je slijedila spoljnu politiku EU.
„Želimo sa Rusijom najbolje moguće odnose i partnerstvo“, rekao je kratko Marković.
Demagogija da budžet udara na socijalne temelje
Predsjednik Vlade je kazao da je budžet za 2017. godinu prilagođen trenutnoj ekonomskoj situaciji u Crnoj Gori i da je on i razvojni i socijalni.
Na pitanje zašto novim mjerama štednje nije operezovan luksuz, Marković je kazao da je priča o oporezivanju bogatih demagoška, isto kao i priča da budžet udara na socijalne temelje.
On je naveo da proces fiskalne konsolidacije u kombinaciji sa strukturnim reformama omeđenim u Programu ekonomskih reformi ima za cilj finansijsku stabilnost i rast produktivnosti i konkurentnosti zemlje na dugi rok.
Najvažniji interes Crne Gore u narednom periodu, prema njegovim riječima, je dinamiziranje ekonomskog rasta u cilju unaprjeđenja kvaliteta života građana.
„Prema projekciji Vlade, stopa ekonomskog rasta u narednoj godini biće 3,2 odsto, 4,4 odsto u 2018., dok će u naredne tri godine iznositi oko 3,4 odsto prosječno godišnje. Da bismo smanjili nezaposlenost i povećali kvalitet život građana kao osnovni cilj ekonomske politike, imperativ ove Vlade mora biti definisanje formule za ostvarenje dinamičnijeg, održivog i inkluzivnog ekonomskog rasta po još višoj stopi. Zato će naša preokupacija i u narednoj godini biti dalje jačanje makroekonomske stabilnosti, uz obavezno povećanje nivoa konkurentnosti zemlje. U tom pravcu ćemo, već u januaru 2017. godine usvojiti Program ekonomskih reformi za period 2017‐2019. godina i veoma brzo osnovati Savjet za konkurentnost“ naglašava Marković.
Naplativi poreski dug 236 miliona
Premjer je odgovorio da naplativi poreski dug iznosi 236 miliona eura.
„Praveći plan finansijske konsolidacije išli smo restriktivnom metodom da možemo godišnje u okviru plana naplatiti 12 miliona eura, odnosno 60 miliona za pet godina. Lično vjerujem da ćemo nadmašiti taj plan. Usvojili smo Zakon o reprogramu poreskih potraživanja koji će dati priliku svim poreskim dužnicima da dobiju reprogram i da po zakonskim uslovima uđu u vraćanje poreskog duga i sačuvaju šansu za opstanak na tržištu“, kaže Marković.
Žestok obračun sa onima koji ne plaćaju poreze
Upitan da li može da nabroji pet crnogorskih kompanije koje spadaju u „biznis elitu“, za koju je nedavno rekao da je čine sposobni i uspješni privrednici koje nazivaju tajkunima, Marković je odgovorio da su to Voli trade, Bar-Kod, Mesopromet Bijelo Polje, Veletex, Čelebić, HD Laković...
„Da li zaista mislite da u Crnoj Gori nema zdravih kompanija koje doprinose ekonomskoj stabilnosti i rastu? Zar mislite da nema kompanija koje zapošljavaju i do 2.000 ljudi i koje redovno plaćaju poreze i doprinose? Zbog toga treba da ih podržimo, jer to nijesu tuđe no naše kompanije“, naglasio je on i dodao da će se Vlada u 2017. žestoko obračunati sa onima koji ne plaćaju poreze.
Intenziviraćemo radove na autoputu
Novinare je interesovalo i zašto se projekat izgradnje autoputa ne realizuje planiranom dinamikom. Predsjednik Vlade je rekao da je razgovarao sa ministrom saobraćaja i predstavnicima komapnije CRBC i da je dao nalog da se smanji broj subjekata koji upravljaju projektom izgradnje.
On je najavio da će do kraja februara Vlada obezbijediti 17 građevinskih dozvola koje je kompanija CRBC tražila izgradnu posebnih dionica autoputa od Smokova do Mateševa i da će to ubrzati izgradnju važnog kapitalnog infrastrukturnog objekta.
"Radimo na tom pitanju i očekujem da ćemo do kraja februara odgovoriti zahtjevima izvođača. Vjerujem da ćemo uspjeti da odgvorimo zahtjevima izvođača i da intenziviramo radove sa ljudstvom i opremom”, zaključio je Marković.
Foto: gov.me
