Taj francuski istraživački magazin, koji izlazi kvartalno i prodaje se u knjižarama, sproveo je istragu o sudbini jedne od najopakijih figura nacističkog režima.
Trojica bivših članova sirijske tajne službe s kojima su razgovarali novinari XXI-a kazali su da je bivši saradnik Alberta Ajhmana (Albert Eichmann) posljednje godine života proveo u bijednim uslovima, u podrumu jedne zgrade u Damasku.
Taj austrijski zapovjednik SS-a bio je upravnih sabirnog logora „Dransi“, sjeverno od Pariza, iz kojeg su Jevreji iz okupiranog dijela Francuske bili transportovani u Aušvic. Do kraja života ostao je nepokolebljivi nacista i antisemita, rekli su izvori.
Jedan od njegovih čuvara kazao je da je Bruner posljednjih godina živio u nehigijenskim uslovima i jeo skromne vojničke porcije.
Okolnosti završetka Brunerovog života dugo su bili nepoznanica. Centar „Simon Vizental“ proglasio ga je mrtvim 2010.
Prekaljeni lovac na naciste Serž Klarsfeld (Serge Klarsfeld), čiji je otac umro u Aušvicu, izjavio je za AFP kako su zaključci časopisa XXI „vrlo vjerodostojni“.
Adolf Ajhman, jedan od tvoraca tzv. konačnog rješenja, koji je obješen u Izraelu 1962, smatrao je Brunera svojom „desnom rukom“.
- U krajnjem, bolje je da je skončao u bijedi nego da je imao dobar život - rekao je Klarsfeld.
Bruner je nakon Drugog svjetskog rata izbjegao pravdu zahvaljujući zamjeni identiteta. Saveznici su uhitili njegovog prezimenjaka Antona koji je progonio Jevreje u Beču. U Njemačkoj je uspio da se skriva sve do 1953, kada je s lažnim pasošem pobjegao u Egipat. Nakon toga je s lažnim identitetom živio u Alžiru, a zatim Siriji gdje je radio za tamošnju vladu i bio savjetnik sirijske tajne službe.
Kad su mu izraelske i zapadnjačke tajne službe ušle u trag, sirijska vlada, koja je negirala njegovo postojanje, stavila ga je 1989. u kućni pritvor. Iz „sigurnosnih razloga“ krajem 90-tih premješten je u spomenuti podrum.
- Kad je ušao u prostoriju, vrata su se zatvorila i više se nikad nisu otvorila - kazao je njegov čuvar.
- U diktaturi kakva je sirijska, bio je nedodirljiv sve dok diktator nije poželio da ga se riješi - dodao je Klarsfeld.
U telefonskom intervjuu za jedan njemački i jedan američki list sredinom i krajem 80-tih, Bruner je navodno kazao da ne žali zbog svoje uloge u holokaustu.
- Mrzio je Jevreje do kraja, a vjera u nacionalsocijalizam mu je ostaka netaknuta - zaključio je Klarsfeld.
Izvor i foto: Jutarnji list/Wikipedia
