-Elekroenergetska situacija u Crnoj Gori i regionu je veoma složena. U 2017. godinu ušlo se sa akumulacijama HE Perućica manjim za 102 GWh, a HE Piva za 22 GWh. Takođe, dotok na rijeci Zeti je na 0 MW, iako je prosječni dotok planiran bilansom 78 MW, dok je na rijeci Pivi dotok 20 MW u odnosu na bilansnih 104 MW. U međuvremenu, zbog rada na kotlu u TE Pljevlja, taj objekat će biti van mreže par dana- precizirali su iz EPCG.
Situacija u regionu, uz povećanu potrošnju, dovela je i do poremećaja na tržištima električne energije i rasta cijena.
-Čitav region uvozi znatne količine električine energije na dnevnom nivou. Posljednjih dana uvoz za zemlje regiona je bio sljedeći: Albanija 6-10 GWh, Bosna 5-10, Hrvatska 20-25 GWh, Srbija 25-33 GWh i Crna Gora 4-6 GWh. Energija koju region uvozi dolazi sa tržišta Mađarske tj. trguje se na HUPEX berzi, koja se naslanja na tržišta Češke, Slovačke, Njemačke i Poljske. Ovolika potražnja za energijom izazvala je porast cijene energije kao i zakupa prekograničnih prenosnih kapaciteteta. Ukoliko dodamo i činjenicu da pojedine zemlje povremeno, zbog sopstvene stabilnosti, blokiraju granice i sprečavaju izvoz električne energije, sve to utiče na rast cijena na berzi tako da su cijene band energije iznosile i do 150 €/MWh, dok je pik energija prelazila i cijenu od 220 €/MWh. I pored toga, EPCG i ostali energetski subjekti održavaju sistem stabilnim i cjelokupan konzum je snabdjeven električnom energijom. Procjena je da će januarski uvoz energije neplanirano koštati EPCG oko 10 do 12 miliona eura- naglasili su iz EPCG.
Iz nacionalne energetske kompanije ističu da se u ovakvim situacijama, koje se ponavljaju već nekoliko puta u zadnjoj deceniji, pokazuje da izgradnja drugog bloka termoelektrane Pljevlja u potpunosti dobija svoj smisao, jer termoelektrane u lošim vremenskim uslovima i poremećajima na tržištu uslijed velike potražnje a male ponude, predstavljaju stub stabilnosti elektroenergetskog sistema.
-Sa drugim blokom Crna Gora bi bila potpuno energetski nezavisna, imala bi dovoljno električne energije za potrebe svog konzuma, a stabilnost elektro energetskog sistema ne bi bila ugrožena. S druge strane, neplanirani uvoz ne može na bilo koji način uticati na konačnu cijenu električne energije jer je ona, od 1. januara, definisana odlukama u skladu sa članom 249 Zakona o energetici. Shodno tim odlukama cijena energije, za domaćinstva i male kupce koji ne pripadaju kategoriji domaćinstva, je 37,99 €/MWh tj. sa mrežnim uslugama i naknadama 79,7 €/MWh i niža je 4,74 odsto u odnosu na raniju cijenu. Dakle, januarski računi zavisiće isključivo od količine potrošnje, a ekstremni vremenski uslovi posljednjih dana prouzrokovali su i rekorde u potrošnji električne energije u Crnoj Gori. Apsolutni rekord prvi put je ostvaren 9. januara, međutim već 10. januara i on je oboren. I pored činjenice da su temperature počele da rastu ipak taj trend ne prati i veći, proporcionalni pad potrošnje. U poređenju sa prvih 15 dana januara prošle godine, potrošnja je do 15. januara ove godine veća za 24 odsto- naveli su iz EPCG, napominjući da je već premašena i rekordna decembarska potrošnja iz 2016. godine.
-Procjene su da će januarska faktura biti veća za oko 15 odsto u odnosu na prethodni mjesec, dakle samim tim i računi će biti veći. Imajući u vidu da ovaj januar obara sve rekorde u potrošnji električne energije, u obostranom je interesu, i EPCG i kupaca, da se električna energija, koliko je to moguće, racionalno troši- apeluju iz EPCG.
S.G.
