Tako je crnogorski ćutati bez obzira na cijenu

Crnogorska Vikipedija ne postoji, a srpska potire svo crnogorsko identitetsko nasljeđe.
Objavljeno: 06. 02. 2017 - 06:12 Promjenite veličinu teksta: A A A

Vikipedija je multilingvistička enciklopedija otvorenog sadržaja na internetu podržana od strane Zadužbine Vikimedije, a zasnovana na modelu uređivanja slobodnog sadržaja. Od nastanka 2001. godine, Vikipedija je brzo izrasla u jednog od vodećih referentnih sajtova, privlačeći preko 374 miliona posjetilaca u junu 2015. godine. Nešto manje od 70 hiljada aktivnih korisnika uređuje više od 37,2 miliona članaka na 291 jeziku. Među njima nije crnogorski. Trenutno postoji 344.803 članaka na srpskom jeziku. Na crnogorskom, zvanično, nijedan.

Srpska Crna Gora

Ako na svom internet pretraživaču ukucate neki pojam iz istorije Crne Gore vezan za crnogorski identitet i kulturu, prvi rezultat pretrage, u 99 odsto slučajeva, biće sadržaj kreiran na Vikipediji i jedan od 344.803 dokumenata koji su rezultat rada njene srpske redakcije. Ako vam je važno da saznate ko su Crnogorci, rezultat pretrage su tri „krucijalna“ značenja tog pojma: „Crnogorci, naziv za stanovnike Crne Gore; Crnogorci (Srbi), naziv za deo srpskog naroda sa prostora Crne Gore; Crnogorci (narod), naziv za južnoslovenski narod, nastao posle 1945. godine od dela srpskog naroda, koji pretežno živi u Crnoj Gori“. Ako ste baš neuki/a radoznalac/ica s manjkom nacionalnog samopoštovanja pa se zainteresujete za podatke o Crnoj Gori, iz istog izvora saznaćete da su se „prve slovenske migracije na teritoriju današnje Crne Gore odvile u 5. vijeku, a prvi veći talas Slovena stiže u prvoj polovini 6. vijeka. Sloveni koji su došli u Duklju su prethodno putovali sa drugim Bijelim Srbima iz Bojke i stigli u Serviju koja se nalazila u vizantijskoj temi Solun“. Ako baš insistirate da duboko spoznate stvari iz davne prošlosti, Vikipedija će vas „blagosloviti“ spoznajom da je „Kneževina Zeta srpska srednjovjekovna država na prostoru današnje Crne Gore i sjeverne Albanije, a koja je nastala nakon cijepanja Srpske despotovine“.

Poštena inteligencija

Sjećate se, pominjao se nešto ovih dana i Božidar Vuković Podgoričanin. Vikipedija će vas, s aspekta aktuelnih spoznaja o slavnom crnogorskom štamparu korektno, izvijestiti da je Božidar Vuković rođen u plemićkoj porodici, 1460. godine u Đurićima kod Podgorice, te da se pretpostavlja da je bio visoki državni činovnik - logotet, odnosno glavni pisar i rukovodilac Državne kancelarije na dvoru Ivana Crnojevića na Cetinju.

Piše tu i da Božidar Vuković kazuje 1519. godine za sebe, da je otačastvom iz Podgorice „u predelima maćedonskim“. Odmah nakon toga,valjda čisto da se zna koje je ko, neko od ljudi koji uređuju srpsku Vikipedju podsjeća vas da „tako isto govore za sebe i neki pisari iz hercegovačke Zavale, iz Mora- če, pa i iz Sarajeva. Vuk Karad- žić je tvrdio ’da su se Maćedonija srpski zvale sve zemlje naroda našega’, dok je Ruvarac mislio, da je to označavanje stvar sujete, ’hoteći da se prave važni i da svoje poreklo dovode iz tako važnih istorijskih mesta, kao što je bila Filipa i Aleksandra Velikoga Maćedonija’. Prema Vladimiru Ćoroviću tumačenje je, međutim, mnogo prostije.

Naziv Maćedonije za sve srpske zemlje proširio se od onog vremena, kad je Ohridska crkva obuhvatila pod svojom vlašću sve te oblasti“. I nastavak je „izbalansiran“ s istom intencijom svojatanja baštine tuđe kuture. Kao „istaknut trgovac, štampar i javna ličnost, kojoj je plemićki čin priznao Karlo V Habzburg, Bo- židar Vuković je neumorno održavao veze s porobljenim srpskim krajevima, naročito s manastirom Mileševom i manastirima na Skadarskom jezeru. Njegove knjige rasturene su ne samo po srpskim crkvama nego su imale jakog uticaja I drugde na evropskom istoku, sve do Baltika.“. Božidar Vuković Podgoričanin, rođen 1460. godine u Đulićima pored Podgorice, „starog srpskog počivala“, prikazan je kao prvi pravi istorijski primjer „poštene inteligencije“.

Crnogorska Vikipedija

Postojao je svojevremeno projekat mrežne enciklopedije na crnogorskome jeziku. Pokrenula ga je 2006. godine NVO „IT Association of Montenegro“ (ITAM) pod nazivom Montenegrowiki  kao probnu verziju, sa svrhom pru- žanja temelja budućoj crnogorskoj Wikipediji. Poslije dvij e g o d i n e C r n o g o r s k a Enciklopedija imala je 3.007 članaka. Poput Wikipedije, radovi su objavljivani pod uslovima GNU Licence za slobodnu dokumentaciju. Njeni autori i vebmajstori bili su Darko Bulatović („saradnik: WikiSysop“) i Damir Mustafić („saradnik: Outlook“). Projekt je više puta bio žrtva hakera iz Srbije. Direktnim akcijama i dezinformacijama članovi ogranka Fondacije iz Srbije uspjeli da onemoguće stvaranje Wikipedije na crnogorskom.

Podrška Wikipedija zajednice (WikiMedia Fondacija) izostala je, a zahtjev za Wikipediju na crnogorskom odbijen je dva puta. Poslije standardizacije crnogorskog jezika trebalo je da uslijedi ponovna aplikacija za otvaranje Wikipedije na crnogorskom jeziku, ali se to nije dogodilo. Danas na globalnoj mreži ne postoji ni testna, ni bilo koja druga verzija Wikipedije za Crnu Goru. Darko Bulatović živi u Kaliforniji (SAD). Kako kaže, prije deset godina, unutar tada malobrojne zajednice ljudi koji su predosjećali novu tehnološku eru postojala je svijest o velikom potencijalu projekta slobodne elektronske Enciklopedije Crne Gore.

U početku je dobro išlo. Podršku crnogorskoj Vikipediji dalo je stotinjak entuzijasta. Onda se u priču uključila politika.

- Vikipedija je i tada imala snažan srpski ogranak. Mnogo njihovih ljudi ima status administratora s ovlaštenjima da mogu blokirati i uklanjati za njih nepodobne sadržaje. Ispunili smo sve potrebne zahtjeve, ali su pravila promijenjena. Izborili su se da prije nego što crnogorska Vikipedija dobije „licencu“ organizuju dikusiju o svrsishodnosti tog projekta. Danima nijesam spavao, pokušavajući da izađemo na kraj s osporavateljima naše ideje. Diskusija je bila burna a mi manjina.Okolnosti nam nijesu išle na ruku. I u Crnoj Gori, u to doba crnogorski jezik je bio svojevrsna jeres. Konačna odluka Komiteta za jezike bila je za nas nepovoljna. Crnogorska Vikipedija je isključena – kaže Bulatović.

Borba neprestana

Mada obeshrabreni, Crnogorci nijesu odustajali. Bulatović je imao svoj server, a Vikipedija ima otvorenu platformu Vikimedija na koju je postavljena crnogorska enciklopedija. Počeli su hakerski napadi, brisani su članci.

- Sjećam se koliko su energije u odbranu uložili naši momci Damir i Božo. Sudeći po IP adresama napadi su koordinirani iz Ministarstva kulture Republike Srbije. Kada smo to riješili, krenuli smo sa inicijativom pomogne. Posuđivao sam novac za zakup servera. Ljudi su se nesebično borili. U nešto smo vjerovali. I danas vjerujem - kaže Bulatović.

Da bi crnogorska Vikipedija postala realnost, smatra on, hitno bi trebalo osnovati fondaciju koja bi to imala kao ključni cilj.

-Postoji besplatna platforma. Potrebni su ljudi koji bi pisali članke, diskutovali. Zamislite što bi se dogodilo ako bi se u posao uključile škole i akademska zajednica. Da bi to bilo moguće potrebno je da postoji svijest o tome koliko je to za nas važno. Čitava istorija jednog naroda u velikoj bazi znanja temeljno je falsifikovana, mi ćutimo a naša đeca to čitaju. Nama su roditelji i učitelji pričali priče za koje se ispostavilo da nijesu istinite. Danas nas đeca sve više ignori- šu i okreću se internetu. A tu će naći one priče koje smo mi odbacili, koje su nas skupo koštale. Političke grupe internet koriste za kreiranje svojih političkih perspektiva. Toliko je laži da je to strašno. Samo su Crnogorci bez svog pogleda na mjestima gdje bi ga morali imati - opominje Bulatović.

Daleko je Amerika

Možda, sa tolike distance, Bulatović ne vidi da ovdje imamo mnogo preča posla. Daleko je Amerika. Recimo, u okviru ISBN broja, još nam fali broj za jezički kod. Tako je, s aspekta katalogizacije knjiga, posmatrajući „igru“ brojeva sva crnogorska savremena književnost, publicistka i naučna misao pisana srpskim jezikom. Crnogorski jezik još nema svoj kodni broj. Prva aplikacija 2008. odbijena je zbog nepotpunosti. Druga, „potpunija“ koju je podnijela Nacionalna biblioteka Crne Gore, odbijena je zbog „identičnosti“ srpskog i crnogorskog jezika. Sada se čekaju rezultati posljednjeg u nizi od tri pokušaja. Nadajmo se najboljem. Možda i za nas važi ona narodna izreka – treća sreća...

Naš sagovornik, čovjek dobro upućen u cijelu priču, kaže da se na nju, ipak, ne treba isuviše oslanjati. Insistirajući na anonimnosti saopštava i razlogodluku o tome donosi Kongresna biblioteka u Vašingtonu, a tamo sjede dva uticajna, nekadašnja srpska popa. I, na kraju početak - srwkipedia.

Tamo piše: „Crnogorski jezik je prema Ustavu Crne Gore službeni jezik u Crnoj Gori i rezultat je normiranja još jednog standardnog jezika zasnovanog na novoštokavskim dijalektima. Na poslednjem popisu stanovništva 2011. godine, 37% stanovništva Crne Gore (dakle nešto manje od 230 hiljada ljudi) izjasnilo se o crnogorskom jeziku kao maternjem, dok se 42% izjasnilo da govori srpski jezik. Crnogorski jezik je usvajanjem Ustava Crne Gore 19. oktobra 2007. postao njen službeni jezik. Globalno se smatra da je crnogorski jezik dijalekat srpskog jezika, a najviše građana Crne Gore ga tako i shvata“. Dokle?

Možda je, ipak, tako crnogorski ćutati. Bez obzira na cijenu.

(Pobjeda)

Komentari: 20

Ne iznenadjuje ne ova igra SRB

06. 02. 2017 - 07:04

Ja licno skidam kapu Hrvatima sto jasno raskrstise za stetocinama i jasno odvojise jezik od tog njihovog "nebeskog". Nece nam Bog pomoci dok ih totalno ne otkacimo kad udjemo u NATO! Pa sad ne objavljujte ili banujete koliko vam volja.
danilo s.

06. 02. 2017 - 07:39

Projekat "Crnogorska Wikipedia - se mora realizovati od strane drzave - Ministarstva kulture, kao i dobiti ISBN kod za Crnogorski jezik. Sramota je koliko se fasifikuje istorija i sve ostale informacije koje se odnose na CG na srpkskoj vikipediji. To je vidljivo cak i kada se uporede tekstovi o istim pojmovima na hrvatskoj i srpskoj vikipediji. Kultura je vazan sastojak identiteta. Ako je predamo u ruke negratora te kulture CG nece biti. Da (para)fraziram jedan citat koji s epripisuje Platonu: "Ako iz grada proteramo obućare, Atinjani će hodati bosi. Ali, ako proteramo učitelje (kulturu), propašće Atina".
Švejk

06. 02. 2017 - 08:00

Zašto čekate da država sve uradi. Uradite i Vi nešto. Wikipediu možete uredjivati i Vi ili bilo ko.
Jovo

06. 02. 2017 - 09:29

Jes', tako je, da i mi uradimo nešto da ne mučimo državu. Da se ne umaraju, ionako previše rade i previše se brinu za kulturu i kulturno dobro CG, to je masu potrošenih ugljenih hidrata
Švejk

06. 02. 2017 - 12:48

Najlakše je sedjeti i kukati na državu,čekati da vam nešto da ili učini za vas. Očigledno ne shvatate princip i smisao Wikipedie. Sve priloge koje smatrate neispravnim,neistinitim,netačnim možete ispraviti ili dodati potpuno novi. Zato se zove otvorena enciklopedija. A da bi se to uradilo treba nešto i znati....o Crnoj Gori recimo. Neznanje i ljenost su boljke najstrašnije.
Jovo

06. 02. 2017 - 13:45

Shvatam ja odlično princip Wikipedije, ali ti ne shvataš ono što sam ja rekao. Država bi trebala da inicira postavljanje novih tekstova na Wikipediji, koji bi bili na Crnogorskom i Engleskom. Ti tekstovi bi se bavili istorijom CG i pisali bi ih istoričari a ne ja i ti koji nemamo veliko znanje o istoriji CG. To bi bio najbolji način da se promoviše istina o istoriji CG, ali ne samo o istoriji. Međutim, naša država ne brine ni o ovo malo istorijsko-kulturne baštine koju imamo. Dakle kada govoriš o lijenosti i neznanju, prava adresa ti je Vlada i elita koja vlada CG a ne građani.
Švejk

06. 02. 2017 - 18:21

Upravo o tome pišem. Zašto čekate da Vlada Crne Gore započne nešto,angažujete se malo i Vi i borite se za Crnu Goru i crnogorstvo. Svako može dati svoj doprisnos. A bilo bi lijepo,s obzirom da se ne znamo da mi se ne obraćate sa ti.
danilo s.

07. 02. 2017 - 21:32

Svejk - primjedba je na mjestu. Kazete ispravljate tekstove sa kojima se ne slazete sami? Tehnicki moguce - ali nadam se da ste svjesni o obimnosti materijala, posebno istorijskih tekstova, koje treba mijenjati na Srpskoj Wikipdeiji, Vjerovatno cemo morati da sacekamo ljude koji ce umjeti - i znati - da se bave Wikipedijom na taj nacin. Ali, postavlja se pitanje, ne samo znanja, nego i slobodnog vremena za ozbiljno bavljenje tim poslom. Medjutim, mi ovdje pricamo o "Crnogorskoj Wikipediji" sto je mnogo oizbiljniji zadatak. To mora nuzno uraditi vlast (Ministarstvo kulture i sl.) jer jedino oni imaju sredstava i kadrove za tako nesto? U medjuvremenu vlasti ne preduzimaju nista. A mogle bi. Koliko mladih visoko obrazovanih ljudi koji govore Engleski - sjedi po raznim ministarstvima, koliko ima studenata raznih fakuleteta koji bi se mogli (morali) angazovati da zajedno sa profesorima rade na projektu Crnogorske Wikipedia-e. CANU? itd.
danilo s.

06. 02. 2017 - 09:23

I to je veliki razlog da proćeramo DPS.
Anonimni

06. 02. 2017 - 08:25

To je njihova bolest
Anonimni

06. 02. 2017 - 09:14

TO SU NASA "BRACA"!
Čemu uzbuđivanje?!

06. 02. 2017 - 08:46

Opšte je poznato da ako hoćete pogrešan podatak o bilo čemu idite na Wikipedia-u. Ovo je veoma nepouzdan izvor i samim ti nije značajan. Neka drugi troše vrijeme na te gluposti, vrijeme je majstorsko rešeto, Wikipedia je osuđena na propast
namjerna prolaznica

06. 02. 2017 - 09:07

Anonimni izvor je podjednako anonimno upucen. Kod za jezik je dio ISO standarada, a ne ISBN broja. Kongresna biblioteka je samo usluzni domacin medjunarodnog ISO jezickog komiteta u kojem, hvala bogu, nema popova. Srbija nas inace hvata na svakoj krivini, ali nam nijje kriva za neznanje i nezainteresovanost. Dok je nama nas, popovi mogu da odmaraju.
STEVO R.

06. 02. 2017 - 09:08

У званичним саопштењима и на интернет страници Скупштина Црне Горе одустала је од употребе слова ś и ź, само два мjесеца након избора Ивана Брајовића за предсjедника парламента. Nevjerovatna glupost, Izdaja,
Mihailo,Bgd

06. 02. 2017 - 10:19

Dovoljno govori posjeta Markovića Srbiji. Već odavno, djeluju neprirodno i čudno Zvaničnici CG kada posjećuju Beograd. Kao da dobiju neku inekciju i postanu anemični,umrtvljeni,kao da nose osjećaj krivice ,kao da se boje da kažu KO SU i ODAKLE SU i KOGA PREDSTAVLJAJU? Djeluju kao preparirane ptice u izlogu lovačke kuće. ONI NE VIDE da se CG-i otimaju,kradu,falsifikuju entitetske virjednosti,skraćuju istoriju CG po njihovoj mjeri,vrednuju i ističu ono što odgovara ideologiji Velikosrba. Država,sistemi,naučna javnost...drmljivo posmatraju i ne očekuju "buđenje rano"...kakva vikipedija CG? Šta se dešava sa, Čovječnošću i Dostojanstvom,Hrabrošću Crnogoraca....aman dokle tako?
Spago

06. 02. 2017 - 11:13

Bravo Mihailo Nekada su Crnogorci bili odlicje cojstva i postenja
GRAĐANSKI

06. 02. 2017 - 13:36

MIMO ILJADA LAŽI KOJE "SRPSKA WIKIPEDIA" SERVIRA VASKOLIKOJ PUČINI NA OVOJZI PLANETI JE I TO DA JE - MIODRAG DADO ĐURIĆ SRPSKI SLIKAR! ON KOJI JE BIO CRNOGORAC I SAMO CRNOGORAC!
SrBski Viki i Dobrica Cosic

06. 02. 2017 - 19:37

Citajte "srBsku" vikipediju i samo se sjetite Dobrice Cosica i sto je reklao koliko LAZ igra ulogu kod Nebeskih.
Duklja-Zeta-Crna Gora

12. 02. 2017 - 14:25

Vlada očigledno ne čini ništa za zaštitu crnogorskog jezika, ne bori se protiv falsifikovanja istorije i ne zalaže se za povratak otete imovine CPC, tako da me ovđe stvarno ništa ne čudi. Wikipedija je puna falsifikata koje promovišu velikosbi, podvaljujući dezinformacije neupućenim strancima, besramno krivotvoreći našu prošlost, slatkorječivo se dodvoravajući neupućenim adminima na wikipediji, naročio na anglo-američkoj. Jedino na hrvatskoj i bosanskoj wikipediji im te fore ne prolaze, tamo ih blokiraju na svaki pokušaj posrbljavanja, tako da se jedino na tim verzijama wikipedije može pročitati istina o CG. Na hr.wiki i ba.wiki o Crnoj Gori pišu etnički Crnogorci iz naše dijaspore u tim državama, i zato su jedino one realne, zbog toga velikosrbi i kukaju protiv njih, ali protiv istine ne mogu. No činjenica je da će wikipedija neminovno propasti jer je niko neće finansirati zbog toga što je podložna manipulacijama određenih interesnih grupa, što je vazda bilo na štetu malih naroda.
MontenegroWiki

11. 03. 2017 - 06:30

Crnogorski nije ćutati, samo biti lijen, mada, za oni što su interesovani... MontenegroWiki - http://www.montenegrowiki.me Radovi su još uvijek u toku, ali potrebna je pomoć oko sadržaja i standardizacije projekta, itd. Nećemo više ćutati, dosta je vremena prošlo...
Novi komentar