DEVEDESETI ROĐENDAN DUŠANA VUKOTIĆA: Crtač iz našeg dvorišta

Jedini jugoslovenski oskarovac odrastao je u poratnom Titogradu, u zgradi i dvorištu naspram Kina „Kultura“. Zamislite mladića iz takve sredine, koji u ranim dvadesetim stvara animacije, u 36. godini osvaja Oskara i odbija Diznija zato što je želio da ostane dosljedan umjetnosti!
Objavljeno: 10. 02. 2017 - 07:40 Promjenite veličinu teksta: A A A

Gospodine Vukotiću, nećete valjda zaklati kokošku koja nosi zlatna jaja? – pitao je jugoslovenskog majstora animacije 1962. godine šokirani predstavnik američke produkcijske kompanije Herc-Lion. U Jugoslaviju ga je otpravio Volt Dizni lično da pregovara sa Dušanom Vukotićem o snimanju 52 epizode crtane TV serije po motivima kratkog filma ,,Surogat“ za koji je nagrađen Oskarom.

dusan-vukotic

Odbijanje Diznija

Teško je shvatiti umove velikana, naročito ako ste birokrata koji vidi svijet samo kroz novac. Diznijev predstavnik nije mogao da ukapira da Vukotića ne interesuje slava. Mladić, koji je postao jedini jugoslovenski oskarovac u 36. godini, samo je želio da crta.

Pregovarao je Vukotić sa Diznijem i direktno, nedugo nakon što ga je kratki film ,,Surogat“1962. godine proslavio kao prvog neameričkog autora okićenog Oskarom za animaciju.

- Recite Dizniju da je u „Surogatu“ već rečeno sve što sam imao da kažem na tu temu. Bilo kakvo dodavanje dovelo bi do banalizovanja umjetnosti - odgovorio je Vukotić i zatvorio vrata holivudske slave.

dusan-vukotic-sa-zlatnim-kipom

Protiv pravila

Dušan Vukotić rođen je prije 90 godina, 7. februara 1927. u Bileći, na golom bijelom kamenu Hercegovine. Ipak, odrastanje dječaka iz porodice vojnog lica vezano je gotovo isključivo za poratni Titograd, gimnaziju, zgradu i dvorište naspram Kina „Kultura“...

Kažu da ga je otac, potpukovnik Radovan Vukotić, spasio jednom sudbinskom odlukom. Porodica koja je živjela u Podgorici se odmah poslije početka rata sklonila na Vranjske njive, kod familije majke Darinke, u najljepši dio Pipera na Zeti. I tu su je zaobišla sva bombardovanja koja su uništila ratnu Podgoricu...

Zamislite mladića iz takve sredine, koji u ranim dvadesetim stvara animirane filmove - nešto što je bilo vrlo rijetko u cijeloj Istočnoj Evropi! Onda u 36. godini osvaja Oskara i odbija Diznija zato što je želio da ostane dosljedan umjetnosti...

Vukotić je možda imao sreću kada je titogradsko dvorište zamijenio zagrebačkim pločnicima i odmah na studijama naletio na Fadila Hadžića, prvog jugoslovenskog autora animacije. Taj prvi film na kojem je radio ,,Veliki protest“ (1949) postao je veliki hit u Srednjoj Evropi i odraz jugoslovenske pobune protiv odluka Staljina i Informbiroa. U godinama koje su uslijedile Vukotić naizgled pravi potpuni otklon od politike.

pikolo

Tabla sa imenom

Prvi autorski film ,,Kako se rodio Kiko“ (1951) je jasno umjetnički. Počinje tako što ruka crtača ,,rađa“ Kika, šaljivog pandana Miki Mausu. Napuštanje zagrebačkog studija ,,Duga“ 1954. godine bio je važan istorijski momenat. Dušan Vukotić osnovao je „Zagreb film“ željan da napravi otklon od diznijevskog stila ,,Duge“ i radi nešto avangardno.

U podrumu zgrade u centru Zagreba (na kojoj stoji njegovo ime) tada nastaju mala remek-djela poput ,,Nestašnog robota“ (1956), „Kauboja Džimija“ (1957), ,,Krave na Mjesecu“ i ,,Pikola“ (1959)... Za četiri godine deset filmova!

Njegova revolucija, pored minimalističkog stila u skladu sa tada najmodernijim likovnim pravcima (nikom ni u snu nije padalo na pamet da animira po ugledu na slikare, ali Vukotiću jeste), bila je tehnike redukovane animacije. Zamislite - animatori nijesu imali dovoljno materijala, pa su filmovi imali oko 65 odsto manje slika nego klasični. I to je funkcionisalo zato što su u ,,međuprostoru“ bujali cijeli svjetovi mašte gledalaca!

Za Vukotićevo ime vežu se impresivne brojke i odrednice – Oskar u 36. godini, 147 nagrada, najveća jugoslovenska priznanja, osnivanje Zagrebačke škole animacije... Ipak, danas prije svih brojki i nagrada valja gledati njegove filmove.

Dužni smo sebi da svjedočimo savršeno aktuelnim  i svježim radovima stvaraoca koji je bio u stanju da u desetak minuta animacije stvori svijet savršeno istinit i nalik našem. A umjetniku smo dužni makar tablu sa imenom, na zgradi u kojoj je odrastao, tamo gdje na temelju nekadašnjeg bioskopa niče Gradsko pozorište...

S. STAMENIĆ

 

 Tako je govorio jugoslovenski oskarovac

- Ne postoji stil crtanja i priča Dušana Vukotića, niti se po meni može prepoznavati jugoslovenska škola. Svaka priča ima svoj i svrsishodan stil. Mi se ne ponavljamo.

- Jednostavnost je jedno od osnovnih pitanja stvaralaštva.

- Sve što imitira život nije umjetnost. Umjetnost je ono što životu daje značenje, interpretira ga.

- Nikada ne znam kuda će me crtež odvesti, ali uvijek vjerujem da je sve što sam stvorio samo odraz mog života, sjećanja i snova.

krava-na-mjesecu

Pionir domaće naučne-fantastike

Pored kratkih animiranih filmova, Dušan Vukotić snimio je tri igrana dugometražna osvarenja. Najinteresantniji je film ,,Gosti iz galaksije“ iz 1981. godine. Prvo naučno-fantastično jugoslovensko ostvarenje! Glavni lik je Robert, pisac naučno-fantastičnih romana koji može da materijalizuje svoje misli. Prijatelji misle da je lud i tjeraju ga da posjeti psihijatra. Robert mu otkriva kako su njegovom ocu izrasle grudi da bi ga hranio kada je bio beba. Psihijatar zaključuje da njegov pacijent boluje od rijetke bolesti – telurgije, sposobnosti da snagom volje materijalizuje predmete i bića. Robertova djevojka nema razumijevanja za njegove priče, ali povjeruje mu kada ih posjete tri vanzemaljca - žena i dvoje djece. Oni su došli na Zemlju da upoznaju svog tvorca Roberta. Međutim, nijesu računali na to da će njihov dolazak izazvati mnoge nezgodne i zastrašujuće situacije.

Metafora pucanja Titove Jugoslavije

Film ,,Surogat“ bio je ,,labudova pjesma“ autora na polju kratkog animiranog filma. Junak koji na plaži stvara sve što mu je potrebno na naduvavanje, od madraca i lopte, preko žene, mora i talasa, do puta koji vodi van plaže, doživljava da sve pukne jednim potezom čiode. Kako elegantna poruka o ništavnosti svakodnevnih ljudskih ambicija! Interesantno, američki teoretičari i sada tvrde da je Dušan Vukotić tako predstavio Titovu Jugoslaviju i sistem kao ,,balon koji mora pući“. Politička nekorektnost odslikava se više kroz ,,cinični optimizam“ kojim je bojao svoje radove, u skladu sa majstorima filmskog ,,crnog talasa“ iz istog vremena.

FOTO: michaelspornanimation.com / designed.rs / quinlan.it / mubi.com

Linkovi:

Surogat – https://www.youtube.com/watch?v=plE3fUvqJTM

Pikolo – https://www.youtube.com/watch?v=Y9u4AG52yz8

Krava na Mjesecu - https://www.youtube.com/watch?v=1XqEQKzby94

Komentari: 2

20263

11. 02. 2017 - 01:24

Čini mi se da mu je od 1990 bio zabranjen ulaz u Zagreb film!
51043

11. 02. 2017 - 02:15

"Čini mi se"???? U dokumentarcu o njegovoj ženi,ljepotici , glumici i prvoj pin up djevojci u Jugoslaviji ista je izjavila da su mu njegovi "kolege" iz Zagreb filma 1990 zabranili ulaz u studio koji je osnovao i proslavio.To mu je vrlo teško palo i skratilo život. Želio se vratiti u Crnu Goru ali nije htio napustiti ženu. Isto je izjavila i u više intervjua. Lijep pozdrav P.Baturan [email protected]
Novi komentar