Abiznis

MARKOVIĆ: Poslovni ambijent u Crnoj Gori nezadovoljavajući

Poslovni ambijent u Crnoj Gori nije zadovoljavajući, ali moramo imati u vidu ukupan kontekst u kojem funkcioniše crnogorska ekonomija. Poslovni ambijent je napadnut i ugrožen od 2014. godine kulminacijom političke krize u vladajućoj koaliciji, kada nijedan važan, sistemski zakon nije mogao biti podržan - poručio je predsjednik Vlade Duško Marković na skupu "Otvoreno sa premijerom" u organizaciji Američke privredne komore u Crnoj Gori.
MARKOVIĆ: Poslovni ambijent u Crnoj Gori nezadovoljavajući
Portal AnalitikaIzvor

On je kazao da su usvajani zakoni koji su djelovali kao eksplozivna naprava, poput izmjena Zakona o socijalnoj zaštiti koji je, prema njegovim riječima, ugrozio finansijsku stabilnost zemlje.

„Sada treba vući prave poteze, prije svega u tri pravca: jačanje vladavine prava, jačanje sistema obrazovanja i unapređenje infrastrukture“, istakao je Marković.

Marković je podvukao da jačanje vladavine prava ne podrazumijeva unaprijeđenje pravosuđa i tužilaštva, već snaženje institucija u cjelini i sposobnost administracije i pojedinca da bez ograničenja i bez arbitriranja primjenjuje zakon.

„U Crnoj Gori postoji deficit obrazovanja na svim nivoima. Želimo da u tom sektoru sprovedemo reforme koje će obezbijediti da mladi ljudi koji prolaze kroz sistem crnogorskog obrazovanja budu spremni na izazove tržišta rada“, dodao je Marković.

On je rekao da su evidentne određene loše prakse u smislu nesposobnosti ili nespremnosti da se zakonodavstvo primjenjuje.

„Nebrojeni su primjeri loše prakse zbog koje trpe različiti privredni subjekti. Postojao je slučaj gdje jednom renomiranom stranom investitoru opštinski katastar nije donio rješenje o parcelizaciji čak 22 mjeseca. Zatražio sam odgovor na to pitanje i to rješenje o parcelizaciji me u roku od dva sata sačekalo na stolu“, saopštio je Marković.

On je rekao da će se Vlada "uhvatiti u koštac“ sa tim izazovima.

„Lokalna i državna administracija mora svakog dana biti dostupna investitoru za bilo koji zahtjev“, poručio je Marković.

Kada je u pitanju Zakon o radu, Marković je rekao da je jasno da taj pravni akt nije dobar i da ga treba prilagoditi potrebama Crne Gore kada je u pitanju tržište rada.

„Planirali smo da u četvrtom kvartalu usvojimo taj zakon i znamo šta su ključni nedostaci. Uradićemo sve da oni budu eliminisani. Vjerujem da ćemo krajem ove godine imati dobar zakon“, dodao je Marković, ističući da će se ići i na izmjene zakona o privrednim društvima, javnim nabavkama i eksproprijaciji, 

Kada je u pitanju poreska politika, on je ocijenio da je ona stimulativna za biznis i poslovanje.

„Mjerama fiskalne politike Vlada se nije odlučila da poveća poreze i to je hrabra odluka. Planiramo da već u drugom kvartalu radimo fiskalnu strategiju i u pripremi njene izrade angažovali smo međunarodnu ekspertizu u okviru koje ćemo sagledavati i tu oblast“, saopštio je Marković.

On je naglasio da će stimulativne poreske stope za investitore ostati na snazi i da neće biti uvođenja novih poreza.   

Marković je ocijenio i da je Zakon o eksproprijaciji „čudan zakon“ i da on uglavnom ograničava da se na zakonit način valorizuju resursi.

Komentarišući radove na autoputu Bar-Boljare, Marković je naveo da se lani desio ispad, jer je bilo planirano da se utroši oko 250 miliona eura, a potrošeno je samo pet odsto tog iznosa.

„Ove godine smo se koncentrisali na to da radove pratimo na dnevnoj osnovi.  Ove godine predviđeno je 193 miliona eura troška na projekat izgradnje autoputa. Zbog toga ćemo svakog dana biti na toj trasi pa makar morao da idem i ja. Vlada je unutrašnju infrastrukturu, odnosno implementacione jedinice koje prate realizaciju autoputa, podstakla na bolju komunikaciju. Cilj je da ne rade iz kabineta i da ne razmjenjuju hiljade papira ili mejlova između sebe, a ne gledaju se jedni sa drugima. Moraće da sjede za istim stolom“, dodao je Marković.

Marković je ocijenio da Rudnik uglja Pljevlja treba da bude dio Elektroprivrede, jer to čini jednu tehnološku cjelinu.

Zbog toga što do sada nije bilo tako imali smo ozbiljnih problema i nedostataka i nemogućnosti da valorizujemo resurse u energetici na pravi način”, rekao je Marković novinarima nakon sastanka, precizirajući da je to njegov lični, kao i stav Vlade.

Predsjednik AmCham-a Katarina Bulatović predstavila je izvještaj o poslovnom ambijentu u prošloj godini, koji identifikuje najvažnije izazove sa kojima se njene članice susreću u poslovanju u Crnoj Gori.

“Ukupna ocjena poslovnog ambijenta u Crnoj Gori na kraju prošle godine na skali od jedan do deset iznosi 5,57 što znači da je neophodno sprovesti značajna poboljšanja kako bi dostigli nivo povoljnog poslovnog okruženja”, rekla je Bulatović.

Većina članica kompanija koje su učestvovale u istraživanju je ocijenila da poslovni ambijent nije promijenjen u periodu od dvije godine, što pred novu Vladu stavlja dodatne zadatke u vidu potrebe za pozitivnim promjenama.

“Stav AmCham je da je ključni preduslov za unaprijeđenje poslovnog ambijenta intenzivna saradnja i pravovremena konsultacija donosioca odluka sa biznis zajednicom. Pozivamo vladu da sarađuje sa poslovnim udruženjima u procesu izrade nove ili izmjena postojeće regulative”, rekla je Bulatović.

U poređenju sa prethodnim izvještajem iz 2014. godine, raste procenat članstva koji je stanje u oblastima sive ekonomije, trajanje sudskih postupaka i jednake primjene zakona ocijenilo kao loše.

“Stoga je važno da se obezbijedi jednaka primjena zakona kao i jednaki uslovi za sve učesnike na tržištu”, kazala je Bulatović.

U prošloj godini je veći procenat članica u odnosu na 2014. koje smatraju da je stanje na tržištu rada loše.

“Kako bi se to stanje unaprijedilo potrebno je smanjiti stope poreza i doprinosa na zarade zaposlenih, obezbijediti da zakon o radu bude ključni dokument koji definiše odnos poslodavac-zaposleni”, objasnila je Bulatović.

U oblasti oporezivanja potrebno je održati kontinuitet poreske politike i učiniti sistem transparentnijim i predvidljivijim.

Ambasador Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Margaret En Uehara ocijenila je da sve više američkih kompanija izražava interesovanje za poslovanejm u Crnoj Gori.

„Broj projekata koje ove kompanije žele da razviju u Crnoj Gori će u crnogorsku privredu sliti više od 300 miliona eura nakon što budu implementirani. Treba da nađemo način da pokrenemo ove projekte, jer bi se njima dovela nova tehnička ekspertiza, otvorila radna mjesta i pomoglo bi se u rješavanjuu problema fiskalnih dugovanja i javnih finansija“, objasnila je Uehara.

Stvaranje dobrog pravnog okvira, bolja implementacija zakona i unaprijeđenje vladavine prava i borbe protiv korupcije koji daju konkretne rezultate, kako je zaključila, učiniće Crnu Goru još privlačnijom investicionom destinacijom.

 

Portal Analitika