Konferencija, koja se organizuje u saradnji sa Delegacijom Evropske unije i označava početak druge faze kampanje „Zaustavimo nasilje“, okupila je stručnjake, donosioce odluka, predstavnike međunarodnih i organizacija civilnog društva, te renomirane međunarodne eksperte. Konferencija se organizucje u okviru globalne kampanje o zaštiti djece od nasilja kojoj se Crna Gora pridružila u julu prošle godine. Prva faza kampanje bila je fokusirana na nasilje na internetu, dok će se druga faza baviti zaštitom djece od nasilja u porodičnom i drugim okruženjima.
''Nasilje i nepovoljna iskustva tokom djetinstva poput zanemarivanja, emotivnog, fizičkog ili seksualnog zlostavljanja ili disfunckionalnog roditeljstva ugrožavaju odnos djeteta i roditelja sa katastrofalnim posljedicama za dijete, lokalnu zajednicu i cjelokupno društvo'', kazao je Bendžamin Perks, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.
Perks je dodao da sada imamo mnogobrojne naučne dokaze o tome da nepovoljna iskustva u djetinstvu i slabo vezivanje djeteta za roditelja rezultiraju zdrasvstvenim problemima, lošijim obrazovnim postignućima, nezaposlenošću i često kriminalnim i nasilnim ponašanjem.
Naime, UNICEF-ovo istraživanje iz decembra 2016. godine pokazuje da je generalno niska svijest društva o tome što je nasilje, kao i visoka tolerancija društva prema nasilju. Svaki drugi građanin smatra da je fizičko kažnjavanje djece prihvatljivo, kao i da vikanje na dijete nije nasilje. Štaviše, jedna trećina građana smatra da šamar i prijetenje djetetu nijesu nasilje, dok jedna četvrtina ucjenjivanje ne prepoznaje kao jedan od vid nasilja u vaspitavanju djece. Većina građana (77odsto) smatra da roditelji ne treba da dozvole djetetu da preispituje njihove odluke.
''Uzeo bih još samo nekoliko trenutaka da ispričam kratku ličnu priču. Prije nekoliko godina, održao sam govor o negativnim iskustvima u djetinstvu koji je podijeljen mnogo puta preko društvenih mreža u Crnoj Gori. Ono što je uslijedilo kao veliko iznenađenje jeste da je narednih dana i sedmica moja elektronska pošta bila preplavljena porukama odraslih osoba koje su htjele da mi ispričaju svoja iskustva. Dvadesetpetogodišnjakinja koju je u više navrata u djetinstvu seksualno zlostavljao komšija i koja nikad o tome nikome ništa nije rekla, čak ni svojoj majci. Pedesetogodišnjak koga je njegova majka konstantno zanemarivala i koji se suočava sa činjenicom da je i on sam nesvjesno prenio to zanemarivanje na svoju djecu. Ti ljudi često misle da nema riječi kojima mogu da opišu što im se desilo, iako to nastavlja da dominira u njihovim emocijama i podriva njihovu dobrobit tokom čitavog života. Zarad njih i zarad naših napora na sprječavanju i ublažavanju nasilja i negativnih iskustava, recimo glasno i jasno kao društvo sada i ovdje da ćemo konačno prekinuti javni tabu kojim se prikriva problem i da ćemo o njenu otvoreno progovoriti. Da ćemo stvoriti snažne i međupovezane servise kojima e promoviđe pozitivno roditeljstvo i zaštita o nasilja i negaitnvih iskustava tokom čitavog djetinstva'', zaključio je Perks.
Pedijatrica Nadin Berk Haris navela je da veći broj negativnih iskustava u djetinjstvu dovodi do lošijeg zdravlja osoba.
„Za osobe koje imaju više od četiri takva iskustva, imaju 2,2 puta više šanse da obole od srčanih oboljela nego osobe sa nula takvih iskustava“, saopštila je Berk Haris.
Kako je kazala, za djecu sa skorom od četiri i više negativnih iskustava u djetinjstvu, postoji 12 puta veća vjerovatnoća ka suicidu.
Vlada još uvijek nije usvojila strategiju prevencije i sprječavanja nasilja nad djecom ali da se na njoj predano radi, kazao je Zoran Pažin Ministar pravde.
''Na njoj se radi u saradnji sa više ministarstava, više organa u okviru državne uprave uz punu saradnju sa UNICEF-om. Predavanja koja ćemo danas čuti će nam pomoći da prepoznamo neke od kapitalnih problema ove oblasti i njenim preporukama ćemo se truditi da ih ugradimo u našu strategiju. Pravo ostvaruje svoju vrijednost tek u dodiru sa životom. S toga jedan od najvažnijih aspekata u radu vlade je analiza na koji način se implementiraju propisi. To će biti i prva aktivnost Ministarstva pravde u narednom periodu, da bi vidjeli koja su to slaba mjesta i uska grla koja moraju biti uklonjena da bi aspekt prevencije i zaštite nasilja na djecom bio u punoj mjeri implementiran'', kazao je Pažin.
On je dodao da je takođe potrebno uskladiti protokol o prevenciji zaštite nasilja u porodici sa protokolom prevencije zaštite djece od nasilja i uspostaviti mehanizam upućivanja između sektora socijalnih usluga, obrazovanja, zdravstva, policije, tužilaštva i nevladinih organizacija.
''Iskoristio bih priliku da sugerišem da ovaj rok koji je za sada predviđen strageijom a to je 2021. godina po mojoj ocjeni neprimjereno dug i mislim da strategije trebamo sprovesti u mnogo kraćem roku. Takođe očekuje se kreiranje posebne nacionalne dječije kuće za djecu žrtve nasilja. Ovo je veoma važno jer bi se u toj kući obavljali forenzički razgovori sa djecom koja su bila izlužena seksualnom i fizičkom zlostavljanju ili izložena nasilju u porodici. Potrebno je povesti računa o informisanju djece i njihovih zastupnika o pravima djeteta i dostupnim uslugama podrške u okviru pravosudnog sistema'', istakao je Pažin.
Pažin je podsjetio da je britanski pisac, Čarls Dirkens, rekao da djeca u svojim malim svjetovima u kojima ostvaruju svoje egzistencije ništa tako dobro ne spoznaju i ništa tako snažno ne osjećaju kao nepravdu.
„Uvjeren sam da je ova konferencija na visokom nivou korak ka pravdi i ispričavanju nepravde“, poručio je Pažin.
Ministar prosvjete Damir Šehović je naveo da je škola mjesto u kojem se preslikava spoljašnja stvarnost ukršta opšta društvena klima i manifestuju porodične vrijednosti.
''Tu se projektuju svi mehanizmi koje odrasli i djeca nose sa sobom. Stil ponašanja stavove razmišljanja manire komunikacija i načine prevazilaženja problema. Kako djeca provode značajno vrijeme u školi programi prevencije i intervencija u školskom okruženju pokazuju naročitu efikasnost. U školi se utiče na formiranje ličnosti definišu prihvatljivi obrasci ponašanja, vrijednosti vrline vještine. Da bi odgovorili na potrebe djece, škole, društva, školske 2005/2006 godine smo započeli program škola bez nasilja - sigurno školsko okruženje, u saradnji sa kancelarijom UNICEF-a u Crnoj Gori. U okviru ovog programa smo sproveli brojne obuke za kadar škola, priručnike za rad, brošure za roditeljne i još mnogo toga. Kao poseban rezultat ističemo da je koncipirano uputstvo podjela odgovornosti postupanju u cilju prevencije u slučajevima pojave nasilja, ona je obavezujuća za primjenu u školama i nudi teorijske osnove za prepoznavanje svih oblika nasilja. Preporučuje preventivne aktivnosti i postupke kao mjere koje treba preduzeti kada se uoči nasije'', kazao je Šehović.
On je dodao da je važno da svi zaposleni u školama umiju da prepoznaju pokazatelje nasilja, fizičkog, pishološkog, seksulanog, vršnjačkog ali i finansijsku i materijalnu eksploataciju kao i socijalnu izolaciju.
''Naročito je važno da se u školama uoči zanemarivanje djetetovih potreba i drugih formi zlostavljanja. Još važnije je da zaposleni u školama budu odgovorni, da budu spremni, profesionalni da reaguju i prijave sve sumnje koje imaju. U posljednje vrijeme se govori i o nasilju putem moderne tehnologije koja remeti uznemirava i zloupotrebljava privatnost. Ministarstvo prosvjete značajnu pažnju i veliki broj aktivnosti usmjerava ka ovoj problematici. Na školskom portalu se nalazi stranica o bezbjednosti djece na internetu. Nude se potrebna znanja informacije kao i direktna pomoć i upustva za postupanje u situaciji kada do djeteta dođe poruka nelegalnog sadžaja ili kada se desi sajber incident'', dodao je Šehović.
Ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka je istakao da su djeca najveće bogatstvo našeg društva, te ka što bržem rješavanju ovog problema se država i društvo mora osvrnuti na još jedu sferu.
''Ja bih se okrenuo na još jednu dimenziju koja uništava čitave generacije djece. A u toj dimenziji su najveći krivci političari, oni, koji vode ratove. Jer kroz vođenje ratova ne uništavamo ni jedno dijete ni dva djeteta već uništavamo čitavu generaciju. Ona djeca koja prežive te strahote ratova, nakon 20 godina umjesto da se sjećaju igranja sa lutkom ona će se sjećati bježanja od metaka. Umjesto da se sjećaju igranja lotpom, sjećaju se bježanja od bombi. Taj jedan smjer borbe protiv nasilja je da političari u Crnoj Gori vode miroljubivu politiku'', istakao je Zenka.
On je dodao da je još jedan ključ ka rješavanju ovog problema - tolerancija.
''Ako želimo da našoj djeci stvroimo sve najbolje onda naučimo naše dijete da postoji milion jezika, da postoje razne boje djece, naučimo ih toleranciji. Ne moramo tu sprovesti posebnu filozofiju. Uzmimo dijete iz Azije, Afrike, Amerike, Nordijskih zemalja. Pustimo tu djecu na miru bez miješanja starijih da se igraju i vjerujte mi ta djeca će se sporazumjeti iako govore različitim jezicima. Tu neće biti nikakvih predrasuda među njima, jer predrasude dolaze samo kada se miješaju stari i bolesni umovi. Ako mi stvorimo pozitivnu klimo, ako želimo našoj djeci dobro, naučimo ih time da kolko vole svoje, neka poštuju tuđe'', zaključio je Zenka.
Konferencija se organizuje uz podršku Telenor fondacije, a u okviru globalne kampanje o zaštiti djece od nasilja kojoj se Crna Gora pridružila u julu 2016. godine.
Cilj kampanje je podizanje svijesti o tome da nenasilno vaspitavanje djeteta ni približno ne znači podsticanje popustljivog roditeljstva.
L.Đ.
