''Najbolju potvrdu smo dobili sinoć sa ogromnom većinom glasova preko koje je ratifikovan protokol pristupanja Crne Gore NATO alijansi. Mogu slobodno reći da je brzina procesa ratifikacije premašila sva očekivanja. Podsjetiću da je pratkično okončana kod 27 članica alijanse dok se očekuje samo u Španiji. Taj proces se satoji od izjašnnjavanja u kongresu a sigurni smo da će Senat potvrditi podršku koju nam nesebično pružaju. U Holandiji je takođe ratifikacija okončana a holandski pravni sistem je za sve međunarodne ugovore priredio pravilu da odluka na snagu stupa nakon isteka dva mjeseca od donošenja iste'', kazao je Marković.
On je dodao da će nakon ovih koraka predmeti biti predati čelnicima naših strateških partnera u čiji potpis ne sumnja.
''Preostaje onda da se samo potvrdi u našem parlamentu i očekujem da se to desi u najskorije vrijeme. Naglasiću da mi nikada nismo imali dileme oko toga da li će Crna Gora dobiti potrebnu podršku pri pristupanju NATO savezu. Ove dileme su vještački stvorene iz dobro poznatih razloga ali mi niti jednog trenutka nismo nasijedali na njih. Očekujem da će ratifikacija biti okončana do sastanka šefova država u Briselu - do samita NATO alijanske koji se održava 25. maja. Takav stav pdorzava i Jens Stoltenberg generalni sekretar NATO-a. Ovo će biti najveći politički uspjeh od obnove nezavisnosti a možemo zahvaliti našim insticuijacma koje su radile na reformama i postizanjem standardama ali i snažnoj podršci koju smo imali od naših evroaltlanskih partnera'', istakao je Marković.
On je dodao da će Vlada i u narednom periodu biti snažno posvećena osstvarivanju spoljnopolitičkih prioriteta i bilateralnih odnosa sa susjedima.
''Budite sigurni da je ova Vlada posvećena pregovaračkom procesu i da će Crna Gora biti ne samo prva naredna članica NATO saveza već i Evropske Unije. Mi ne trčimo trku ni sa kim već radimo svoj posao u interesu svoje države na najbolji mogući način i u vremenu koji je realan'', kazao je Marković.
Marković je odgovarajući na pitanja poslanika dalje naveo da nakon dvodstruke recesije u 2009 i 2012. godini crnogorska ekonomija zabilježila je oporavak u periodu 2013. - 2016. sa prosječnom stopom ekonomskog rasta od 13 osto sa najvišom stopom rasta u Evropi.
''Rast je zasnovan na investicijama naročitno na prilivu stranih investicija. U tom smislu je 41. vlada Crne Gore i njene ekonomske politike fokusirala na jačanje mjera fisklanih konsolidacija. Prvi korak nove Vlade je predlaganje plana sanacije deficita javnog duga a na osnov zakona o budžetu. Mjere fiskalne konsolidacije između ostalog pdorazumijevaju mjere tekućeg budžeta odnosno finansiranje tekuće potrošnje. Fiskalna konsolidacija se sastoji od povećanja budžetskih prihoda sa fokusom na smanjenju zaradau javnom sektoru. Naročtio zbog toga što je struktura socijalnih davanja značajno poremećena, jedna kategorija izdataka za socijalnu zastitu - naknade za majke sa troje i više djece - iznosi više nego sva ostala socijalna davanja iz budžeta države, to je zajedno sa odlukama u parlamentu kreiralo dodatni pritisak na budžet države'', kazao je Marković.
On je dodao da će ostvarena ušteda kroz ove mjere istovremeno osigurati redovnost isplata penzija socijalnih davanja i svih sotalih isplata.
''Na rashodnoj strani budžeta uspjeli takođe smo ostavriti umanjenje pojedinih raskodnih stavki. Uporedo sa mjerama fiskalne konsolidacije Vlada strogo vodi računa da kroz sturkturne takodje mjerama konsolidacije Vada nije znatno opteretila dohodak gradjana pa se odgleda na povećanje prosječne plate na 511 eura. Uvećanje penzija i zarada pararelno uz rast investicione potrosnje trebalo bi da doprinese ukupnom ekonomskom rastu'', kazao je Marković.
On je dodao da se aktivno radi ubrzanim tempom na više projekata koji su od krucijalne važnosti za Crnu Goru.
''U prvom kvartalu 2017. godine realizacija najvaznijeg projekta u zemlji teče ubrzanom dinamikom od 9 izdatih građevinskih dozvola nova Vlada je izdala 6. Planirano je 194.3 miliona eura za ovu investiciju uz mogućnost da se dostigne i više. Realizacija većih projekata na sjeveru Crne Gore je takođe u toku. Očekuje se početak rada mljekare čija je investicija bila 21 milion eura, zatim fabrika iz oblasti mesne industrije od 6 miliona eura koja će u prvoj polovini godine početi sa radom. Takođe vjerujem da imamo šansu da opet otvorimo fabriku vode Bjelasica Rada'', dodao je Marković.
On je napomenuo da kada je riječ o turizmu, u ostalim djelovima Crne Gore, nastavljaju se radovi na izgradnji hotelskoih objekata, na projektima Luštica Bay i Porto Montenegro čija je ukupna vrijednost od preko 2 milijarde eura.
