U Rimskoj deklaraciji, koju su lideri EU potpisali na 60. rođendan Unije, navodi se da će članice „djelovati zajedno, različitim brzinama i intenzitetom kada je potrebno, krećući se u istom smjeru“.
Pejović objašnjava da još uvijek nije jasno kako će se u praksi sprovoditi ovaj koncept, ali vjeruje da je, imajući u vidu različit tempo rasta i razvoja država članica, on usmjeren na prevazilaženje izazova s kojima se Unija suočava i njeno dalje snaženje.
- Podsjetiću da ovaj koncept različitih krugova država članica unutar EU imamo već kroz činjenicu da 26 zemalja čini bankovnu uniju, 21 članica šengensku zonu uz još pet zemalja koje nijesu u EU, a devetnaestoro ih je u eurozoni. Čak 32 zemlje su u carinskoj uniji. Istovremeno, politika unaprijeđene saradnje je već skromno korištena u novijoj istoriji EU kroz, recimo, unijski patent EU, za koji se nije mogla naći saglasnost svih članica, pa je izglasan samo za one koji su pristali na njega. Teško da bih mogao zamisliti da će kroz koncept Evrope više brzina doći do takvog raslojavanja da se razviju posebni ili ekskluzivni klubovi. Jasno je u Deklaraciji napomenuto da sve one članice koje žele i ispunjavaju kriterijume imaju mogućnost ući u bilo koju od unutrašnjih zona unutar EU, kao što je to i dosad bio slučaj - kaže Pejović.
Više pročitajte u današnjem broju Pobjede
