Ona navodi da iz CRNVO-a ,posebno osudjuju način na koji je utvrdjen predlog Zakona o igrama na sreću.
''Podsjećamo, Ministarstvo finansija je bilo u obavezi da u radnu grupu za pripremu ovog zakona omogući učešće predstavnika NVO, jer se na osnovu ovog zakona godinama finansiraju projekti NVO iz 6 oblasti od javnog interesa. Ministarstvo se oglušilo o ovu obavezu, pa je zakon o igrama na sreću opet uradjen iza zatvorenih vrata i taj predlog je utvrdjen na sjednici Vlade. Očekivano, isključivanjem NVO iz procesa izrade, ministarstvo finansija je braneći interese pojedinih grupacija, a ne javni interes, ukinulo mogućnost finansiranja projekata NVO iz 6 oblasti, odnosno Fond od igara na sreću. Ovakva odluka nas nažalost nije iznenadila, već potvrdila višegodišnji ignorantski odnos ministarstva finansija prema nevladinom sektoru, kao i činjenicu da ovo ministarstvo ne brine o budzetu države već o interesima pojedinih priredjivača od igara na sreću'', kazala je Novaković.
Ona dalje dodaje da su nevladine organizacije morale dobiti priliku da se ovoj odluci izjasne, bez obzira na to kakav je njihov stav po ovom pitanju.
''Medjutim, ono što nas sada posebno zabrinjava je kako je Vlada mogla uopšte razmatrati tekst zakona koji nije prošao kroz procedure konsultacija javnosti koje su propisane aktima Vlade. Na ovaj način Vlada je poslala poruku i ostalim organima državne uprave da slobodno pripremaju zakone, strategije i druga dokumenta u svojim kabinetima, bez ikakve otvorenosti za javnost, te da će takvi predlozi biti potvrdjeni efikasno i bez potpitanja'', ističe Novaković.
Kako dalje dodaje, kada je rijec o izmjenama zakona o nevladinim organizacijama, Vlada je ponovila svoju praksu prihvatanja onih predloga od nevladinog sektora koji ne utiču direktno na iznose koji će se investirati u projekte nevladinih organizacija.
''Naime, odredjeni broj sugestija nevladinog sektora koji se odnosi na sistem finansiranja i procedure je prihvacen, ali takav model nema nikakvog smisla ukoliko se se za projekte od javnog interesa izdvajati 0.2% tekućeg godišnjeg budžeta, kako je predvidjeno. Osim toga, 0.1 % budžeta predvidjeno je za kofinansiranje projekta NVO podrzanih od Evropske unije. Svaka računica dovodi do toga da je sa 0.2% sredstava od tekućeg budžeta predvidjeni sistem finansiranja neodrživ. Da je bilo ko u Vladi zaista ozbiljno razmatrao predloge nevladinog sektora, bilo bi jasno da oni podrazumijevaju i traženi iznos od najmanje 1% tekućeg godišnjeg budžeta. Ako to nije bilo prihvatljivo za Vladu, kao što nije, onda je bilo jedino odgovorno dati kvalitetnu argumentaciju, ne samo za smanjenje ovog iznosa već i predlog drugog modela i načina finansiranja koji bi bio sistemski i održiv. Nazalost, nikakav predlog takve vrste nije iniciran od Vlade'', govori Novaković.
Prema njenim riječima donošenje oba zakona samo je potvrdilo da je nevladin sektor, projekti, programi i servisi koji se realizuju od strane nevladinih organizacija sporedna stvar za donosioce odluka u ovoj državi.
''Ovom pitanju se poslije toliko godina opet prilazi površno, a nevladin sektor se uglavnom optužuje da bjesomučno traži novac. Podsjećamo, veliki napor i rad ulozili smo u predlaganje novog modela finansiranja, uskladjivanje ovog modela sa najboljim evropskim praksama, kao i predlaganje sistemskih rjesenja i u odnosu na Zakon o igrama na srecu, kako bi sredstva poreskih obveznika u perspektivi bila ulagana na profesionalan način i u najboljem interesu gradjana. Stoga, naš motiv ne mogu biti minimalna sredstva koja su na raspolaganju, već potreba da se i taj iznos ipak opredjeljuje na održiv način. Pozivamo Vladu da hitno povuče zakone iz procedure, i konačno, na osnovu prethodno uradjenih analiza i suštinske razmjene mišljenja sa NVO po ovom pitanju, pristupi donošenju sistemskih rješenja'', zaključuje Novaković.
