U domovima zdravlja u periodu 2011-2015. udio posjeta pacijenata sa ovom dijagnozom u odnosu na ukupan broj oboljelih u grupi oboljenja „Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja“ iznosio je u prosjeku oko 25%.
Iz Instituta za javno zdravlje upozoravaju da da će depresivni poremećaj do 2020. godine postati drugi po veličini svjetski zdravstveni problem.
U odnosu na 2015. depresivnih je bilo oko stotinu manje 2016. godine.
“I kod nas, kao I u razvijenim zemljama, žene češće obolijevaju nego muškarci. Najviše oboljelih je u dobnoj grupi 50-59 godina, zatim u dobi od 40-49 godina i od 60-69 godina. U navedenom periodu, 2011-2015.g. u odnosu na ukupan broj liječenih od depresije, na bolničkom liječenju bilo je od 6% do 16% osoba životne dobi 20-39 godina”, navodi se u saopštenju IJZ.
Depresija je bolest sa značajnom smrtnošću, dodaje se.
“Podaci govore da i do 15% depresivnih osoba počini samoubistvo. Koliko je značajna ova povezanost govori i podatak da suicid predstavlja drugi vodeći uzrok smrtnosti u populaciji mladih od 15 do 29 godina. Stoga depresija zahtijeva ozbiljan pristup, što ranije prepoznavanje i adekvatno liječenje da bi se izbjegle moguće pogubne posljedice. Depresija je bolest sa bezbroj lica koju nerijetko nije lako uočiti ni razlikovati. ”, kazali su iz IJZ.
Procjene govore da je depresivni poremećaj neprepoznat u čak 50% slučajeva, neliječen u 75%, nedovoljno liječen u 90%, a adekvatno liječen tek u 10% slučajeva.
Depresivni poremećaj je jedan od najčešćih psihičkih poremećaja današnjice i predstavlja značajan problem na području mentalnog zdravlja, patnju za oboljelu osobu i njenu porodicu i težak ekonomski teret za svako društvo.
Broj osoba s depresivnim poremećajem kontinuirano raste od početka prošlog vijeka u svim razvijenim zemljama svijeta. Epidemiološke studije pokazuju da 3-4% populacije boluje od težih, a 1,5-2% od blažih oblika depresije.
“Prema procjenama SZO, od depresije pati više od 350 miliona ljudi svih uzrasta širom svijeta, što čini da danas depresija predstavlja na ukupnom nivou četvrti, a u populaciji žena drugi najveći zdravstveni problem”, navodi se u saopštenju.
Depresija je sindrom koji karakteriše:
-nemogućnost uživanja i doživljaja zadovoljstva
-neraspoloženje, odnosno intenzivno tužno raspoloženje
-smanjena energija, bezvoljnost, gubitak motivacije i interesovanja
-tjeskoba, negativne, „crne“ misli
-poremećaj funkcionisanja autonomnog nervnog sistema što se odražava na spavanje (naročito rano buđenje), apetit, tjelesnu težinu, seksualne potrebe
-kognitivni simptomi u vidu otežanog mišljenja i koncentracije, oslabljenog pamćenja
-osjećanje bezvrijednosti
-hronični umor, oslabljena intelektualna i fizička efikasnost
-poremećaj socijalnog i porodičnog funkcionisanja
-skonost glavoboljama i drugim bolnim tjelesnim senzacijama
-razmišljanja o smrti i samoubistvu
-gubitak strpljenja prema bliskim osobama
Depresija je bolest koja se mora liječiti, jer utiče na ukupan život bolesnika, a ako se ne liječi sve se više pogoršava, a pogoršava i ishod mnogih drugih bolesti. Oboljeli od depresije žive kraće ne samo zbog visoke stope samoubistava, već i zbog veće učestalosti bolesti srca, dijabetesa, cerebrovaskularnih bolesti.
Najuspješnije liječenje postiže se kombinacijom psihoterapije i farmakotrapije, dok se blaže forme depresije mogu uspješno tretirati psihoterapijskim tehnikama poput kognitivne psihoterapije ili racionalno-emocionalno-bihejvioralne terapije.
