Članovi Odbora su konstatovali da je, zahvaljujući Direkciji za saobraćaj, napravljen ogroman iskorak što se tiče kvaliteta putne infrastrukture.
Predstavnik Fidije, Miodrag Vučetić, kazao je da bi rezultati bili još bolji da nije bilo prepreka u vezi sa tenderskim procedurama.
“Potrebno je da zajedničkim snagama utičemo da se promjene svi propisi koji otežavaju poslovanje. Otklanjanjem barijera koje stoje na putu intenzivnog razvoja možemo povećati bruto domaći proizvod (BDP)”, smatra Vučetić.
Predstavnik Normal Company, Mile Gujić, ocijenio je da je potrebno da privreda više učestvuje u izradi zakona koji uređuju tu oblast.
Potpredsjednik Komore, Stanko Zloković, objasnio je da je Zakon o javnim nabavkama tema gotovo svih skupova u toj instituciji.
On je, kako je saopšteno iz PKCG, obavjestio članove Odbora da će novi zakon biti donijet naredne godine, a da je na inicijativu privrede predviđeno da ove godine, po hitnom postupku budu usvojene izmjene i dopune postojećeg, koji će eliminisati ključne barijere.
Odboru udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala na sjednici održanoj u petak predstavljeni su planovi i aktivnosti Direkcije za saobraćaj i Agencije za izgradnju Podgorice za ovu godinu.
Direktor Direkcije za saobraćaj, Savo Parača, kazao je da će u ovoj godini Direkcija rekonstruisati do 85 kilometara magistralne i regionalne putne mreže. Sve poslove na putevima za sada radi domaća građevinska operativa.
On je predstavio i projekte čija je realizacija planirana do 2019. godine. Riječ je o izgradnji saobraćajnice Vrulja - Mijakovići i rekonstrukciji puteva, između ostalog, Berane - Petnjica, Pljevlja - Metaljka, Krstac - Ivanova Korita Pljevlja - Mihajlovića, Barski most - Bijelo Polje, Danilovgrad - Podgorica sa izgradnjom bulevara, kao i Tivat - Jaz sa izgradnjom bulevara.
Prema njegovim riječima, program Direkcije obuhvata rekonstrukciju 220 kilometara magistralnih puteva na najvažnijim putnim pravcima, 36 mostova, 22 tunela, a biće izgrađena i dva bulevara. Vrijednost radova je 120 miliona EUR i planirano je da se po trećinu finansira iz budžeta, sredstvima Evropske investicione banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
“Ozbiljna barijera za realizaciju ovih programa je Zakon o javnim nabavkama koji se ne bavi suštinskim pitanjima već formalnim stvarima”, rekao je Parača.
On je dodao da problemi postoje i u primjeni Zakona o eksproprijaciji i gradnji.
Pomoćnik direktora za tehničke poslove Agencije za izgradnju Podgorice, Snežana Adžić, kazala je da je njihov budžet do šest miliona EUR godišnje pomoću kojih realizuju osnovne djelatnosti: uređivanje građevinskog zemljišta, izgradnju i rekonstrukciju putne mreže na području glavnog grada, kao i poslovnih prostora, te programa u oblasti investicija.
Adžić je među najznačajnijim aktivnostima Agencije u ovoj godini navela nastavak opremanja lokacija investitorima koji su platili naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta. Vrijednost tih radova je oko 2,5 miliona EUR.
Predsjednik Odbora, Milan Božović, apelovao je na Agenciju da prilikom projektovanja predvidi upotrebu građevinskih materijala domaćih proizvođača i da se prilikom izvođenja radova prednost da crnogorskoj operativi.
