Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je uručio Nagradu Privredne komore za uspješno poslovanje Centru za ekotoksikološka ispitivanja d.o.o. iz Podgorice, za društvenu odgovornost Regionalnom ronilačkom centru za podvodno deminiranje i obuku ronilaca iz Bijele, za inovativnost Business Inteligence Consultingu d.o.o. Podgorica, te za unapređenje menadžmenta Sretenu Mrvaljeviću, direktoru JU „Lovćen Bečići“.
Svečanosti, kojom je obilježeno 89 godina rada Komore, prisustvovali su predstavnici države, diplomatskog kora, lokalne uprave, privrede, nauke i kulture.
Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković kazao je da je Nagrada ove poslovne asocijacije, najznačajnije i jedinstveno priznanje u oblasti privrede, koje datira od daleke 1969. godine.
- Upravo isticanje kompanija i pojedinaca koji ostvarenim rezultatima zavređuju ovo priznanje najprikladniji su način obilježavanja Dana Komore, koja je osnovana 21. aprila 1928. godine. Danas obilježavamo 89 godina osnivanja i trajanja Privredne komore Crne Gore, doma privrede duge tradicije koji od najranijih dana predstavlja važnog činioca društveno ekonomske zbilje na ovim prostorima. Predan rad osnivača Komore i svih koji su u prethodnih devet decenija tvorili i vodili ovu instituciju imaju razloga da nas čine ponosnim, ali nas istovremeno i obavezuju na posvećenost osnovnoj vodilji i misiji na kojoj je Komora i nastala. To je istrjavanje na pružanju podrške privredi uz stvaranje uslova privređivanja koji će obezbijediti napredak ukupne ekonomije i cijelog društva – rekao je Mijušković.
Posebnu zahvalnost uz izraze iskrenog poštovanja iskazao je predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću jer dodjeljivanjem Nagrade potvrđuje izuzetnu vrijednost ovog priznanja i što podržava ukupne aktivnosti Privredne komore.
Govoreći o laureatima, predsjednik je kazao da se Centar za ekotoksikološka ispitivanja profilisao u renomiranu stručnu i međunarodno priznatu laboratoriju. Poštovanjem najviših standarda kvaliteta, kojima se rukovodi u poslovanju, Centar je nosilac velikog broja međunarodnih projekata. Ostvareni rezultati po pokazateljima koji su definisani kao kriterijumi Nagrade za uspješno poslovanje pokazuju da je CETI kompanija izuzetnih performansi. Centar za obuku ronilaca i podvodno deminiranje iz Bijele bavi se jednim od pet najopasnijih poslova na svijetu. Mijušković je posebno istakao njihov značajan doprinos na pripremi realizacije velikog broja investicija u turizmu i energetici na našoj obali i podmorju.
Razminiranje preko tri miliona kvadrata akvatorijuma i uklanjanje više od 150 tona zaostalih eksplozivnih sredstava, naglašava Mijušković, govori o važnosti aktivnosti Centra za bezbjednost obale, lokalnog stanovništva, investitora i posjetilaca. On je posebno istakao i učešće Centra u složenim akcijama spašavanja ljudi i materijalnih dobara.
Business Inteligence Consulting je mlada kompanija čiju je uslugu prepoznao te kao izuzetno korisnu i inovativnu ocijenio posebno bankarski sektor, poznat po veoma sofisticiranim zahtjevima. Zbog toga BIC ima dominaciju na polju obezbjeđivanja poslovnih i bonitetnih informacija u Crnoj Gori, po svim elementima. Znalački i naglašeno entuzijastičan pristup poslu menadžmenta ove kompanije učinio je da razviju usluge koje utiču na povećanje transparentnosti poslovanja, budući da su odlična osnova za umrežavanje poslovnih informacija kako na nivou Crne Gore, tako i regiona.
Javna ustanova „Lovćen-Bečiči”, kao centar turističke ponude Cetinja, vođena izuzetnim menadžerskim i znalačkim sposobnostima direktora Mrvaljevića, promijenila je u cjelosti sliku ovog lokaliteta. Obogaćivanjem ukupne ponude, koristeći za to istančani senzibilitet za potrebe gostiju, Mrvaljević je od zapuštenog i napuštenog objekta stvorio moderan profitabilni centar. Omeđen onim što država može uložiti u ovu ustanovu, Mrvaljević je svojim pregalaštvom uradio nešto potpuno novo i drugačije.
Govoreći o poslovnom ambijentu, predsjednik Privredne komore je kazao da, ne umanjujući značaj brojnih, od strane privrede, identifikovanih nedostataka, koji se najčešće odnose na česte izmjene propisa, koji nerijetko zadiru jedni drugima u oblast koju bi trebali da urede, njihovo neuniformno tumačenje, sporost administracije i slično, smatra da na poslovnu klimu treba gledati i iz drugog, veoma osjetljivog ugla.
- Naime, rad i život privrednika prepoznat je kao javna scena na kojoj je svima dozvoljeno da tumače određene poslovne uspjehe i neuspjehe, sude i presuđuju. Svakodnevica i opstajanje u njoj čine nas zatočenicima različitih vrsta informacija koje se najčešće neselektivno i bez prethodne provjere plasiraju javnosti. Olako javno iznošenje stavova o našim privrednicima i njihovim poslovima, koji nemaju utemeljenje u činjenicama čine našu stvarnost. Sklon sam povjerovati da odsustvo sankcija za takva činjenja ovakvu situaciju iz dana u dan pogoršava – naveo je Mijušković.
Naglašava da je nužno zaštititi veliki broj časnih i vrijednih ljudi, koji svojim biznisima čine srž crnogorske ekonomije, stvarajući nove vrijednosti, investirajući u nove projekte, zapošljavajući impozantan broj naše populacije.
- Uprkos svemu tome oni i njihove porodice postaju žrtve grubih neistina koje se bez osnova plasiraju o njima, a i materijalna šteta koja im se na ovaj način nanosi je velika. Ipak, ne tvrdim da nema i drugačijih, tj. loših primjera među brojnim privrednicima, ali svakako najveći dio njih ne zaslužuje teške i neukusne kvalifikative koje se o njima javno ili manje javno iznose. Naprotiv, njihova predanost poslu, smisao za unapređenje i širenje djelokruga rada, odnosno osmišljenog razvoja su za svako poštovanje – rekao je on.
Zaključio je da ako se zna da je od 180 hiljada ukupno zaposlenih u Crnoj Gori, 122 hiljade u privredi, onda ti poslodavci zavređuju duboki respekt ukupnog crnogorskog društva.
- Mišljenja sam da nesankcionisanje javnog iznošenja neutemeljenih ocjena nečijeg rada, a uz to i časti i moralnog digniteta treba da bude prepoznato kao najlošiji element poslovnog ambijenta. Mi već jednom moramo shvatiti da su ti ljudi neprikosnoveni vlasnici kapitala koji su stvorili i da njime mogu upravljati potpuno inokosno, ne obazirući se šta neko u dokolici iz laičkih ili političkih krugova misli o tome. Dobro bi bilo da se što skorije kaže koliko smo na ovako malom prostoru investicija i time novih projekata sputali, na potpuno iracionalan način. Apelujem da ne zaboravimo da su u oštroj tržišnoj konkurenciji, kakvu imamo danas, privrednici ti koji stvaraju novu vrijednost, štede da bi investirali, imaju čast i ugled domaćina, vrijedni su, radni i marljivi, prilično hrabri za preuzimanje poslovnog rizika, otvaraju nova radna mjesta, poštujući zakone ove države. Svi oni koji eventualno nijesu takvi, po tim zakonima treba i da odgovaraju– kazao je Mijušković.
Predsjednik Odbora za dodjelu Nagrada Privredne komore Crne Gore Željko Andrić obrazložio je odluku da laureati budu Centar za kotoksikološka ispitivanja, Regionalni ronilački centar za podvodno deminiranje i obuku ronilaca, Business Inteligence Consultingu, te Sreten Mrvaljević.
On je kazao da je Centar za ekotoksikološka ispitivanja CETI osnovan 1986. godine i obavlja široki spektar djelatnosti: fizičko hemijske analize uzoraka, utvrđuje zdravstvenu ispravnost namirnica i predmeta opšte upotrebe; laboratorijski ispituje sredstava za zaštitu i ishranu bilja, te kontaminente u hrani biljnog porijekla, mjeri nivo buke u životnoj sredini, radijacione djelatnosti, procjenjuje stepen izloženosti jonizujućim zračenjima, te obavlja poslove iz zaštite na radu i toksikoloških analiza biološkog materijala za potrebe sudstva i zdravstva. Jedina je ovlašćena institucija u Crnoj Gori koja labaratorijski ispituje poljoprivredno zemljište radi utvrđivanja količina opasnih i štetnih materija, prati kvalitet vazduha i obavlja poslove zaštite od jonizujućeg zračenja. Laboratorija CETI obezbjeđuje visok kvalitet usluga u svim fazama rada, od prijema uzoraka do izdavanja Izvještaja o ispitivanju. CETI teži da ona bude prepoznata u regionu i šire po profesionalnosti, pouzdnosti analiza i dostupnosti na tržištu. Želi da ovaj respektabilan naučno-istraživački institut dosegne nivo vodećeg partnera u nacionalnim i internacionalnim projektima, te bude prepoznat kao društveno korisna, odgovorna institucija.
U ime laureata, na Nagradi je zahvalio Vesko Mijajlović iz RCUD-a.
- Ovo odličje, koje Komora dodjeljuje gotovo pet decenija predstavlja podrstek za dalji rad, ali i veliku obavezu za nas dobitnike, upravo zbog njene časne tradicije i jedinstvenosti. Siguran sam da budućnost pripada onima koji imaju viziju, njeguju timski rad, posjeduju energičnost i efikasnost, brinu o sredini u kojoj posluju. Zadovoljstvo je da ste nas prepoznali kao takve i uvjeren smo da ćemo počastvovani ovim priznanjem, uprkos složenosti vremena u kojem živimo i radimo, lakše ostvarivati nove i veće ciljeve – rekao je Mijajlović.
On je u ime nagrađenih uputio najsrdačnije čestitke Privrednoj komori Crne Gore koja danas obilježava svoj dan.
- Rijetke su institucije, ne samo kod nas već i šire, koje su uspjele u svoju bit na tako poseban način utkati tradiciju i oslanjajući se na čvrste konvencionalne temelje graditi svoje osavremenjeno poslovanje usmjereno ka potrebama svih svojih članica, tj. crnogorske privrede u cjelini – dodao je Mijajlović.
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović čestitao je laureatima prepoznajući u ovoj nagradi javno priznanje njihovog vrijednog i uspješnog djelovanja ali i uput da nastave sa takvim djelovanjem i budu i nadalje dobar primjer koji treba slijediti.
Prema njegovim riječima, 2016. je bila godina u kojoj su privrednici djelovali ostvarujući ekonomski razvoj Crne Gore sa porastom BDP od 2,5 odsto, u regionalno i globalno nepovoljnim uslovima za poslovanje.
- To jeste uspjeh i dokaz kontinuiteta rasta naše ekonomije koja je nakon nezavisnosti samo dvije godine bila u recesiji dok su sve druge bile godine važnog, vrijednog i prepoznatljivog ekonomskog rasta – ocijenio je Vujanović.
Najviši doprinos je dao turizam koji je u 2016. bilježio rekorde kako po broju gostiju, tako i po finansijskim pokazateljima. U toj godini Crna Gora je dobila 20 novih hotela od kojih je 35 odsto sa četiri i pet zvjezdica. Turizam je u BDP-u učestvovao sa 22 odsto.
- To obavezuje da turizam kao stratešku granu koja olakšava razvoj ekonomije u cjelini tretiramo kao svoju veliku razvojnu šansu. Ovo posebno obavezuje da valorizujemo turističke resurse posebno na sjeveru – Bjelasicu, Komove i Durmitor ali i sve ostale prostore. Presudan uslov za to je bolja saobraćajna povezanost sjevera, i zato je izuzetno važna realizacija autoputa prema tom području. Zato me izuzetno raduje da će u ovoj godini u prioritetnu dionicu Podgorica-Mateševo biti uloženo 200 miliona eura, četvrtina ukupne investicije, što izvjesno garantuje dobru dinamiku i njen završetak izgradnje – rekao je predsjednik.
Raduje, dodaje on, i što Crna Gora kvalitetno ostvaruje razvojnu šansu i u sektoru energetike. Postavljen je podmorski kabl između naše zemlje i Italije, kvalitetno se realizuje transfer energetskog prstena Pljevlja-Višegrad-Bajina Bašta i povezivanje sa primorjem što daje mogućnost da 2019. godine Crna Gora kao energetsko čvorište omogući izvoz električne energije za Italiju a time i za prostor evropskih država.
- To jeste slijeđenje onih šansi koje Berlinski proces prepoznaje unapređenja saobraćajne i energetske infrastrukture kao uslova kvalitetnih životnih prilika Regiona – kazao je Vujanović.
Najveća obaveza i misija svih, navodi on, je obezbjeđivanje novih radnih mjesta. Crna Gora može da odgovori tome i on očekuje da će ova i 2018. biti godine boljeg ekonomskog ambijenta sa više posla i obaveza je svih da ga podstaknu sa više stimulacija kroz olakšice, garancije i sve ono što će obezbijediti da ljudi rade , posebno u preduzetništvu, porodičnom biznisu i na sjeveru zemlje.
- Želim da predsjedniku, menadžmentu i ukupnoj Privrednoj komori iskažem poštovanje za sve što su radili tokom prethodne godine i uvažavanje za njihov prepoznatljiv doprinos unapređenju normative koja se tiče ekonomije, u jednom vrlo vidljivom i snažnom praćenju sprovođenja ekonomske politike, ali i u važnim i brojnim međunarodnim aktivnostima. Prošla je vjerovatno bila godina sa najviše međunarodnih aktivnosti Privredne komore – naglasio je predsjednik Vujanović.
On je posebno istakao dvije aktivnosti Privredne komore od posebnog značaja za Crnu Goru. Riječ je o aktivnostima u okviru obilježavanja decenije od potpisivanja CEFTA u godini predsjedavanja naše zemlje ovim sporazumom.
- Bila je to godina u kojoj smo se posvetili da prekograničnu trgovinu olakšamo, unaprijedimo i učinimo jeftinijom. Crna Gora je u tome davala predloge konkretnih koraka za unapređenje postojećeg stanja. Predlažemo da se na graničnim prelazima obezbijedi da zajednička inspekcijska, carinska i policijska kontrola omoguće lakše, brže i jeftinije trgovanje i najefikasniju borbu protiv sive ekonomije i prekograničnog kriminala. Potrebno je u tom smislu iskoristiti pozitivno iskustvo graničnog prelaza između Ulcinja i Skadra. Dobio sam uvjeravanje u Bosni i Hercegovini da ćemo sa tom državom imati prelaze sa zajedničkom graničnom kontrolom. I finalno da prostor Zapadnog Balkana bude zona slobodne trgovine. To jeste realno i podrazumijeva da se savladaju carinske i necarinske barijere i omogući bolji kvalitet ekonomije u cjelini uz poštovanje carinske politike svake države, shodno njenim specifičnostima i na putu ka EU i kroz članstvo STO – rekao je Vujanović.
Druga djelatnost gdje predsjednik Crne Gore vidi uspjeh Privredne komore je promišljanje novih modela iskorišćavanja ekonomskih dobiti od NATO integracija.
- U Crnoj Gori se ne govori dovoljno o valorizaciji ekonomskih potencijala NATO integracija, a oni su neizmjerno vrijedni. U nabavkama NATO država daje se šansa našoj ekonomiji da kvalitetno izvozi i valorizuje svoje resurse. Naša Privredna komora je u dobroj komunikaciji sa Hrvatskom gospodarskom komorom proučavajući njihov model prepoznala da je možda dobra šansa da država jedan dio nadležnosti u koordinaciji izvoza za nabavke NATO prenese na Privrednu komoru. Ja preporučujem da se taj model znajući kako u Hrvatskoj dobro funkcioniše, dodatno izuči i bude inspirativan za poziciju Privredne komore u realizaciji nabavki NATO saveza koja jeste velika šansa ekonomije Crne Gore kroz ekonomske vrijednosti koje NATO nudi. Vjerujem da će Privredna komora nastaviti putem kojim je do sada išla i biti prepoznata po konstruktivnom djelovanju i uspjesima – zaključio je predsjednik Crne Gore.
