Scena

Fotografije Tine Modoti prvi put u Crnoj Gori

Kolekcija stotinu crno-bijelih fotografija jedne od najznačajnih umjetnica XX vijeka, Tine Modoti biće prvi put predstavljena u široem regionu na izložbi koja će u petak biti otvorena u Umjetničkom paviljonu Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore u 20 časova.
Fotografije Tine Modoti prvi put u Crnoj Gori
Portal AnalitikaIzvor

Program umjetničkog projekta koji nosi ime ove italijanske autorke, moći će od 5. do 30. maja da vidi publika u Podgorici i Tivtu.

Uz pomenutu izložbu koja će u Umjetničkom paviljonu biti dostupna do 13. maja, a u Muzeju pomorskog nasljeđa u Tivtu od 15. do 30. maja, biće prikazan i dokumetarni film „Tinisima, dogma i strast“ rediteljke Laure Martinez Diaz iz 2011. godine.

Dokumentarac o Modoti biće prikazan 6. maja u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ od 19 časova, a u Tivtu 16. maja od 20 časova.

Organizator izložbe je NVO Most kulture, uz pokroviteljstvo: Glavni grad Podgorica, Ambasada Italije u Podgorici, Italijanski kulturni centar, Regija Friuli Venecija Đulija, Opština Udine, Opština Tivat i Turistička organizacija Podgorice.

Fotografkinja, model, glumica i revolucionarna politička aktivistkinja Tina Modoti (1896-1942), rođena je u Udinama, u Italiji, a emigrirala je u SAD sa 16 godina. U ranoj mladosti igrala je u nekoliko pozorišnih predstava i nijemih holivudskih filmova, te bila model umjetnicima. Sa svojim mentorom, čuvenim fotografom Edvardom Vestonom, 1923. godine odlazi u Meksiko Siti. Modoti se ubrzo susrijeće sa tamošnjim avangardistima i postaje oficijelna fotografkinja cvjetajućeg meksičkog muralističkog pokreta. Od 1927. pridružuje se Meksičkoj komunističkoj partiji, a njeni radovi postaju sve više politički motivisani. Fotografije objavljuje u brojnim časopisima među kojima su „Mexican Folkways“, „Forma“, i mnogo radikalniji „El Macheta“. Velika samostalna izložba koju je imala 1929. godine u Nacionalnoj biblioteci promovisana je kao „prva revolucionarna izložba fotografija u Meksiku“. Međutim, upravo zbog političkog angažovanja ubrzo je deportovana iz zemlje. Tokom izgnanstva je boravila u Njemačkoj, Rusiji i Španiji. Deset godina kasnije, pod lažnim imenom se vraća u Meksiko, gdje i umire u 46. godini života.

Portal Analitika