Ustavni sud je ispravno postupio kada je odlučio da korisnicama naknada po osnovu rođenja troje ili više djece ne ukida to stečeno pravo, ali nema ustavnopravnog osnova da zadužuje Vladu da u roku od tri mjeseca donese novi zakon u kojem bi riješila pravni status tih žena - rekao je za Pobjedu bivši predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić.
Stečeno pravo
Ustavni sud je u obrazloženju odluke o ukidanju naknada napisao da je Vlada dužna da uva- ži legitimna očekivanja svih kategorija korisnica prava na naknadu da im jednom priznato pravo na doživotnu naknadu po osnovu rođenja troje ili više djece neće biti ukinuto na način koji bi ih stavio u nepovoljniju pravnu i faktičku situaciju od one u kojoj su bile kad su zbog prihvatanja doživotne naknade prekinule svoj dotadašnji radni odnos, ili su prekinule korišćenje prava na penziju, ili su se odjavile iz evidencije Zavoda za zapošljavanje.
Mitrić pojašnjava da je Ustavni sud postupio ispravno, jer je majkama koje primaju naknadu priznao da im se ta prava ne mogu oduzeti.
- Sud je postupio po opšteprihvaćenom pravilu, odnosno po članu devet Ustava koji uređuje pravni poredak i u kojem se kaže da opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava čine sastavni dio unutrašnjeg pravnog poretka Crne Gore i imaju primat nad domaćim zakonodavstvom kad god ono drugačije reguliše odnose od opšteprihvaćenih pravila međunarodnog prava. Međunarodno pravo ima primat – kaže Mitrić.
Stečeno pravo je, dodaje on, jedno od najstarijih opšteprihvaćenih pravila međunarodnog prava u civilizaciji. - Ono je potpuno neupitno u bilo kom odnosu, tako da oni nijesu imali izlaza - kaže Mitrić.
Nadležnost
Za bivšeg sudiju Ustavnog suda, međutim, sporno je što je u obrazloženju odluke o ukidanju naknade navedeno da je Vlada dužna u roku od tri mjeseca da donese novi zakon i reguliše pravni status majki koje su stekle pravo na naknadu.
On kaže da ,,tu niđe nema ustavnopravnog osnova za tako nešto“.
- To uopšte nije u nadležnost Ustavnog suda. U njegovoj nadležnosti jeste da ocijeni ustavnost zakona i drugih propisa. To da Vlada treba da riješi pravni status svih žena, to mi liči na socijalistička vremena. Ranije, za vrijeme socijalizma, Ustavni sud kad je nalazio da je neki za kon neustavan on ga je vraćao Skupštini da taj zakon ispravi u roku od šest mjeseci – rekao je on.
U ustavu od 1992. godine, niti u Ustavu od 2007. godine, prema njegovim riječima, nema osnova da sud sugeriše bilo kom organu u državi šta treba da radi.
Mitrić ističe i da Vlada može da uredi novi zakon kako god hoće, ali da taj akt, ukoliko bude nezadovoljstva, može opet da ide na ocjenu ustavnosti.
Ustavni sud je 19. aprila na inicijativu troje Kolašinaca donio odluku da su naknade za majke koje su usvojene izmijenjenim Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti iz 2015. godine diskriminatorne i da su u suprotnosti sa Ustavom i određenim međunarodnim propisima.
Majkama su naknade smanjene u januaru za 25 odsto zbog čega ta primanja danas iznose 264 eura, odnosno 144 eura.
