Društvo

Četiri NVO protiv zabrane protesta na bulevaru ispred Skupštine

Institut alternativa, Centar za građansko obrazovanje, Centar za razvoj nevladinih organizacija i Mreža za afirmaciju nevladinog sektora pozivaju Ministarstvo unutrašnjih poslova da ne istrajava u namjeri da izmjenama zakona zabrani organizovanje javnih okupljanja na saobraćajnicama, jer je to protivno crnogorskom Ustavu i međunarodnim standardima.
Četiri NVO protiv zabrane protesta na bulevaru ispred Skupštine
Portal AnalitikaIzvor

U apelu koji potpisuje predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanja Ćalović i izvršna direktorka Centra za razvoj nevladinih organizacija Ana Novaković.

- Iako se MUP u najavljivanju ovakvih izmjena poziva na presudu Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Kudrevičius protiv Litvanije, upozoravamo MUP i javnost da ta presuda ne opravdava uvođenje zabrane okupljanja na saobraćajnici ispred Skupštine Crne Gore. U Crnoj Gori su se javna okupljanja pred Skupštinom, kao objektom protesta, uredno najavljivala Upravi policije, bila dozvoljena, a time i zakonita. Shodno tome, i građani su takođe bili dužni da organizuju svoje poslove u skladu sa najavljenim, zakonitim okupljanjem. Ministarstvo nije dalo nikakav dokaz koji bi išao u korist argumentu da je privredi načinjena šteta, te smatramo da se neodređene i nejasne tvrdnje o „šteti pričinjenoj privredi“ ne smiju olako koristiti kao osnov za izmjenu Zakona u pravcu narušavanja osnovnih ljudskih prava i sloboda. Ukoliko Ministarstvo smatra da je privreda na tolikom gubitku, zbog kojeg je pretežnije pravo privrednika od prava građana na okupljanje, za to bi moralo pružiti konkretne dokaze koji bi bili prihvatljivi i za Evropski sud za ljudska prava - navode predstavnici četiri NVO.

Oni dodaju da crnogorski Ustav „zabranjuje uvođenje trajne zabrane okupljanja time što precizno navodi okolnosti kada pravo na okupljanje može biti privremeno, a nikako trajno ograničeno“.

- Iz Ustava proizilazi da se zabrana okupljanja može sprovoditi samo od slučaja do slučaja, na osnovu procjene  bezbjednosnog rizika, a ne unaprijed. Pozivamo Ministarstvo unutrašnjih poslova da se prije predlaganja bilo kakvih izmjena zakona posavjetuje sa stručnjacima za međunarodne standarde ljudskog prava na slobodu mirnog okupljanja - zaključuje se u apelu.

Portal Analitika