On naglašava da su jako bitne dvije odredbe dokumenta koji je Vlada usvojila prošle sedmice.
Vraćanje statusa
- Prvo, naša je želja da se Cetinju vrate mnoge državne ustanove koje su tu bile do 1946. godine. Podsjetimo, nakon Drugog svjetskog rata, određivanjem tadašnjeg Titograda za glavni grad Crne Gore, preseljene su gotovo sve ustanove republičkog karaktera, čime je Cetinje izgubilo status koji je vjekovima prije toga imao. Preseljenje važnih državnih institucija jedna je od ključnih aktivnosti koje prijestonici treba da vrate status i značaj kakav zaslužuje i dodatno ojača uloga prijestonice u sistemu države. Pored Rezidencije predsjednika Crne Gore, planirano je da sjedište Ustavnog suda Crne Gore bude u prijestonici. Takođe, pored Ministarstva kulture čije sjedište je u prijestonici, planirano je preseljenje i Ministarstva vanjskih poslova, za čije potrebe je već u završnoj fazi rekonstrukcija objekta na Cetinju - bivše Rusko poslanstvo. Pošto je Cetinje bio ne samo istorijski nego i diplomatski centar Crne Gore, na ovaj način mu se taj status vraća. Zakonom je definisano da pored Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju bude i Istorijski institut Crne Gore, što mu nesumnjivo i pripada – kaže gradonačelnik Cetinja.
On objašnjava da je druga bitna odredba to što nacrt predviđa obezbjeđenje sredstava za razvojne aktivnosti prijestonice iz kojih će se finansirati i projekati koji doprinose otvaranju novih radnih mjesta, razvojni i infrastrukturni projekti, zatim projekti za očuvanje kulturnoistorijskog nasljeđa, projekti od javnog interesa koji se realizuju po modelu javno-privatnog partnerstva ili drugog oblika partnerstva i ostali projekti od značaja za razvoj prijestonice.
- Svakako, nije slučajno da smo projekte koji doprinose otvaranju novih radnih mjesta definisali kao prvi i najvažniji prioritet, koji će se finansirati iz tih sredstava – kazao je on.
Finansiranje
U dokumentu iz 2014. godine najviše polemike izazvala je odredba koja se odnosi na finansiranje fonda za razvoj prijestonice. Tim rješenjem bilo je predviđeno da se fond finansira sa devet odsto kapitalnog budžeta Crne Gore, a Nacrtom sa jedan odsto tekućeg budžeta. Bogdanović objašnjava kako je više razlika u pristupu, nego suštinska promjena, te da nije riječ o kompromisnom rješenju.
- Smatramo da je ova odredba mnogo preciznija i sigurnija, samim tim što tekući budžet ne varira u iznosu koji može značiti veća odstupanja, što za kapitalni budžet ne možemo reći, jer se iznos kapitalnog budžeta može značajno mijenjati iz godine u godinu. To, dakle, nije kompromis, već odraz konkretizacije podrške razvoju Cetinja, definisan u fiksnom procentu. Finansijska sredstva u visini od jedan odsto tekućeg budžeta snažno će uticati na dinamiku realizacije razvojnih projekata. To će bez sumnje, uz aktivnosti naše uprave na planu međunarodne saradnje, koja je u prethodne četiri godine rezultirala obezbjeđivanjem preko 20 miliona eura donacija za gradske projekte, biti snažan zamajac dinamičnijem i sveobuhvatnijem razvoju crnogorske prijestonice – uvjeren je Bogdanović.
Prije nešto više od dvije godine, izrada zakona o prijestonici stigla je do faze prijedloga, ali parlament o njemu nije raspravljao. Bogdanović očekuje da ovoga puta dobije podršku poslanika.
- Tadašnji zakon je u najvećem dijelu bio usaglašen, a imao je i veliku podršku poslanika, kako iz vladajućih tako i dijela opozicionih struktura. Takođe, on je pretrpio i veliki broj amandmana koji su bili usaglašeni. Međutim, tada je, iz nama čudnih razloga, prijedlog zakona skinut sa dnevnog reda Skupštine Crne Gore. Ovoga puta očekujem da zakon bude izglasan u Skupštini i nadam se da će doći vrijeme da predstavnici svih političkih partija Cetinje doživljavaju onako kako treba - kao svoj grad i kao simbol Crne Gore – kaže gradonačelnik prijestonice.
Pobjeda
