Lidija Vujačić sa Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore danas je predstavila analizu, koja je obuhvatila 1.063 medijske objave koje se tiču djece, objavljene u aprilu i maju prošle godine.
Od toga se, kako je rekla, 220 objava ili jedna petina bavila nasiljem nad djecom.
Najviše se izvještavalo o vršnjačkom nasilju, a najmanje o seksualnom zlostavljanju djece, što, prema riječima Vujačić ukazuje da je seksualno nasilje još uvijek tabu tema u crnogorskoj javnosti.
„To ukazuje i da novinari istraživači još uvijek nemaju dovoljno hrabrosti ili, pak, senzibilnosti da kompleksnije obrade ove najdelikatnije i najtraumatičnije teme“, navela je Vujačić, saopšteno je iz Ministarstva kulture.
Ona je ocijenila da je pristup toj temi više senzacionalistički, pa i stereotipni, dok izostaje njena složenija elaboracija, odnosno nedostaju mišljenja stručnjaka, preporuke kako prevenirati problem, zaštiti i rehabilitovati žrtvu.
„U analiziranim medijskim objavama se često sugeriše da je nasilja među djecom sve više, iako ne postoje podaci koji bi to potvrdili. Često se ni ne postavlja pitanje o tome da li je vršnjačko nasilje zaista u porastu, od kada, zbog čega i koliko“, saopštila je Vujačić.
U preporukama analize se kaže da bi mediji trebalo prvo da upoznaju javnost sa uzrokom nastanka problema, potom predlogom institucionalnog rješenja problema i evaluacijom učinjenog rada, kao i da traže stručne sagovornike, prate mjerljive pokazatelje uspjeha, adekvatnu primjenu zakona i rad naročito onih koji su profesionalno odnosno institucionalno odgovorni.
Ministar kulture Janko Ljumović i šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Bendžamin Perks su, u okviru kampanje Vlade Crne Gore i UNICEF-a Zaustavimo nasilje, govorili o etičkom izvještavanju o pravima djeteta i preporukama za crnogorske medije.
Ljumović je rekao da je razvoj medijske pismenosti, kao načina ovladavanja medijima i medijskim porukama, nanovo afirmisao i načela na kojima počiva Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, ali i crnogorsko zakonodavstvo u oblasti medija koje dodatno štiti tu društvenu grupu, u skladu sa svjetskim i evropskim standardima.
Ljumović je saopštio da Ministarstvo kulture, nadležno i za oblast medijske politike, podstiče i razvija programe i aktivnosti čiji je cilj da djecu zaštite od negativnog uticaja medijskih sadržaja.
„Međutim, kao što ih štitimo od potencijalno negativnog uticaja medijskih sadržaja, djecu treba zaštiti i kada su predmet medijskog i novinarskog izvještavanja“, poručio je Ljumović.
On je ukazao da je to polje uređeno standardima i mjerama koje su propisane u zakonu, mnogobrojnim uredbama i Kodeksom novinara Crne Gore, gdje je propisano da se s posebnom pažnjom istražuju informacije koje zadiru u interese djece.
Perks je istakao da dobrobit djece i dalji prosperitet, sigurnost i razvoj svakog društva traže promišljenu raspravu o djetinjstvu u svim medijima.
„Takva rasprava mora biti zasnovana na najboljim i najsavremenijim globalnim saznanjima o djetinjstvu, koja će informisati roditelje, nastavnike, kreatore politika i druge važnim aktere kako da stvaraju bolje društvo za svu djecu“, naveo je Perks.
On je dodao da mediji imaju važnu ulogu u razbijanju tabua o nasilju, zanemarivanju i seksualnom iskorištavanju djece.
Perks je pozdravio napore novinara koji se trude da unaprijede način izvještavanja o nasilju nad djecom, i kazao da se nada da će nastaviti sa tom praksom.
"Baveći se nasiljem nad djecom, mi ispunjavamo naš dio odgovornosti kako bi im pomogli da vode uspješnije živote, sa smislenim i odnosima ispunjenim poštovanje, u prosperitetnimi sigurnim zajednicama u kojim žive“, ocijenio je Perks.
