On je naveo da su na današnjoj sjednici Vlade usvojeni svi predlozi izmjena i dopuna opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, te zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, o gimnaziji, o stručnom obrazovanju, o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama, o obrazovanju odraslih i o predškolskom vaspitanju i obrazovanju. Time su, kako je kazao, praktično stvorene sve pretpostavke za još jedan dio reforme obrazovanja u Crnoj Gori. Uz ove i ranije donešene promjene, izmijenjen će biti i Zakon o akademskom integritetu, i to najvjerovatnije u posljednja tri mjeseca ove godine.
- Ciljevi reforme su poboljšanje kvaliteta obrazovanja, kreiranje modela za nagrađivanje najboljih učenika i studenata, ali i prosvjetnih radnika, bolje usklađivanje obrazovanja sa potrebama tržišta rada, stvaranje uslova za sticanje primjenjivih praktičnih znanja i vještina u realnom radnom okruženju, stavljanje akcenta na engleski jezik - počev od predškolskog obrazovanja, te nacionalna legislativa, koja je i bila predmet reforme – naveo je Šehović.
Prvi u nizu noviteta jeste osnivanje prvog Fonda za kvalitet i talente u Crnoj Gori, koji će predstavljati „mehanizam za nagrađivanje najboljih učenika i studenata, ali i njihovih nastavnika i profesora“.
- Izvor sredstava za Fond biće budžet, te preraspodjela sredstava unutar resora, a koristiće se za unapređenje nastave i uslova u školama. Prvo ćemo početi tamo gdje je najpotrebnije - od seoskih škola – precizirao je ministar prosvjete.
Ključno pitanje izbora direktora škola smatra da će biti mnogo transparetnije zahvaljujući novim zakonskim odredbama. Ministar prosvjete je taj koji će obrazovati tročlanu komisiju koja će imati usmene intervjue sa kandidatima, a izvještaji o svima biće dostupni javnosti.
- Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju ograničava mandate direktora i pomoćnika direktora na dva, a postojeći mandat se računa kao prvi. Cilj ovih izmjena je kadrovska fluktuacija na čelnim mjestima u školama.
Razrješenje direktora biće moguće kroz rezultate eksterne evaluacije, a sve sa ciljem stavljanje akcenta na kvalitet nastave.
- Direktor škole koji, kroz eksternu evaluaciju, dobije ocjenu „ne zadovoljava“ ili dostavi netačne podatke o zaposlenima stiče uslov za razrješenje. U pogledu zapošljavanja nastavnika, direktor škole obrazuje tročlanu komisiju koji će o tome odlučivati.
Norme svim nastavnicima i profesorima biće smanjene, Broj učenika u odjeljenjima osnovnih škola biće 28, a nastavni plan rasterećen za 10% . Engleski jezik učiće se od prvog, a drugi strani jezik od VI razreda.
- Zakon o vaspitanju i obrazovanju djece s posebnim obrazovnim potrebama ima važan iskorak kojim se rješava dugogodišnji problem sa angažmanom oko 270 asistenata u nastavi. Umjesto ugovora o volonterskom radu, predviđa se zapošljavanje asistenata u nastavi na osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme, uz sva prava koja to podrazumijeva, uključujući znatno veća primanja od dosadašnjih, a asistente će ubuduće angažovati škola – istakao je on.
- Takođe, zakonom otvaramo prostor da se dio nastave iz pojedinih ili svih predmeta realizuje na engleskom jeziku. Pilot projekat, koji je osmišljen u saradnji sa Britanskim savjetom, od septembra će početi da se realizje u nekoliko osnovnih škola u Podgorici, Nikšiću, Beranama i Petrovcu – podsjetio je Šehović.
Osim pohađanja nastave na engleskom, ovaj strani jezik od sada će biti uveden i rad predškolskih ustanova.
- Engleski jezik u predškolskim ustanovama za djecu uzrasta od tri godine je značajan iskorak u predškolskom obrazovanju. Od septembra će biti angažovana 34 nastavnika engleskog jezika za ove ustanove. Uz to, otvara se mogućnost organizovanja drugih programa u vrtićima: rođendana, radionica, te čuvanja djece na određeni broj sati. Cilj je efikasnije iskorištavanje prostornih, kadrovskih i ostalih kapaciteta, kako bi se sredstva do kojih se na taj način dođe iskoristila za unapređenje sistema predškolskih ustanova. Definisali smo da predškolsko vaspitanje i obrazovanje može da se ostvaruje samo u jaslicama i vrtićima, a ne i u drugim pravnim licima - kako je to do sada bio slučaj - što je služilo kao osnov da se izbjegne licenciranje i odobravanje početka rada od strane Ministarstva – naveo je Šehović.
Podsjetio je i na uvođenje specijalističkih gimnazija, bodovnog limita za upis u te škole, te maturskog ispita prema novom konceptu koji podrazumijeva eksterno polaganje tri predmeta počev od školske 2020/2021. godine.
