"Svi smo se saglasili (eurozona i MMF) da će treći program za Grčku (2015-2018) biti posljednji uz učešće MMF", rekao je ministar, poznat po tvrdoglavom odbijanju restrukturiranja grčkog duga.
MMF i dalje da traži olakšavanje grčkog dužničkog tereta što bi, kako smatra, doprinijelo privredi, te i mogućnosti Grčke da uredno vraća dug.
Pošto je finansijski učestvovao u oba prva međunarodna programa kreditne pomoći Grčkoj koja je u dužničkoj krizi, MMF je i u trećem programu, ali za sada odbija da daje novac, ako eurozona ne odluči o olakšavanju uslova otplate duga Grčke koji sada iznosi 180 odsto njenog BDP.
Pod pritiskom uglavnom iz Berlina, eurozona još nije odlučila o tome, te je teško pitanje mjera za olakšavanje otplate grčkog duga odložila za iduću godinu.
Po Šojbleu, "pravila MMF odgovaraju zemljama koje imaju svoju valutu, ali ne i onima koje su članice valutne unije", kakva je zona eura.
Grčka, članica eurozone, "teško da može da postane konkurentna u uslovima monetarnog pariteta", rekao je Šojble.
Međunarodni krediti za Grčku koje je ona dobila od izbijanja dužničke krize 2010. godine, uz mjere radikalnog smanjenja državnih rashoda, "dali su neke rezultate, ali nisu riješili problem", priznao je Volfgang Šojble koji se, međutim, nada rješenju do kraja tekućeg, trećeg programa pomoći, 2018. godine.
Tanjug
