-Evidentno je da su poboljšani određeni makroekonomski pokazatelji, za šta treba zahvaliti nešto jačoj investicionoj aktivnosti i Vladinim mjerama za konsolidaciju budžeta i fiskalnog sistema u cjelini, ali u red hitno moramo da dovedemo platni bilans, odnosno spoljnotrgovinski deficit koji je veliki i odliv novca iz zemlje preko dividendi kompanija koje su u stranom vlasništvu. Ukoliko se ova dva uzročno posljedična pokazatelja ne dovedu u red, bojim se da ćemo se hvaliti samo onim što je dobro a negativne efekte suštine plaćati u kasnijim godinama, jer to mora doći na naplatu – kaže Drecun za Pobjedu.
On predlaže da Vlada hitno počne izradu programskog akta kojim bi akcenat stavila na supstituciju uvoza, prije svega hrane i stimulisanje poljoprivredne proizvodnje, koja još nije na nivou koji je zadovoljavajući - i pored pozitivnih pokazatelja.
Nema dileme da ovaj period pokazuje da crnogorska ekonomija ima dobre potencijale.
- Treba iskoristiti ove pozitivne pomake, ali ne smijemo zaboraviti da se radi o posljedič- nim pokazateljima, a ne o bazičnim. Bazični pokazatelj koji govori o lošoj strukturi crnogorske ekonomije i njenoj visokoj uvoznoj zavisnosti je spoljnotrgovinski deficit. Zbog svega se realni sektor mora što više afirmisati, da se zaustavi pad industrijske proizvodnje i podstakne njen rast – ocijenio je on.
Drecun kaže da nije dobro ni to što smo u prošloj godini imali veliki odliv stranih direktnih investicija.
- Vlada bi trebalo da zaustavi odliv kapitala iz Crne Gore po osnovu dividendi iz ranije akumuliranih dobiti kompanija koje su u stranom vlasništvu. Mjerama bi trebalo reagovati da ta dobit ostaje ovdje i da se reinvesrtira a ne da se odliva - predlaže Drecun.
Odliv, dodaje on, utiče negativno prilikom pokrivanja platnog deficita.
- Spoljnotrgovinska razmjena zadržava kontinuitet deficita. Rast tražnje koji je evidentan kroz blago povećanje neto zarada dovodi do daljeg rasta deficita u spoljnotrgovinskoj razmjeni. Zabrinjava takođe da deficit robne razmjene prati i smanjenje suficita na računu usluga. Taj trend ne može u kratkom roku da se zaustavi. Jer, ako nedostaju strane investicije može se pokrivati samo zaduživanjem, a to nije cilj nijedne pa ni ove Vlade - ocijenio je ovaj ekonomski analitičar.
Po Drecunu je za brigu i neto saldo električne energije- jer i dalje više uvozimo nego što izvozimo.
- To govori u prilog tezi da treba požuriti sa realizacijom energetskih infrastrukturnih projekata - ocijenio je za Pobjedu Drecun.
Prosječna plata nije dovoljan pokazatelj standarda većine građana
Prosječna zarada, smatra Drecun, nije dovoljna da bi se moglo realno prosuditi o kvalitetu standarda svih građana. - Evidentno je da prosječna zarada raste, ali to ne znači da najširi sloj građana i oni u socijalnoj potrebi imaju benefite od tog rasta. Taj prosjek „vuku“ oni koji ionako imaju dovoljne zarade pa višak usmjeravaju u štednju, što se i vidi i u bilansima banaka - objašnjava Drecun i dodaje da štednju u dovoljnoj mjeri ne pratimo investicionim aktivnostima. I dalje je potrošnja veća od štednje, a to znači veći spoljnotrgovinski deficit. Postoji, kaže on, niz drugih pokazatelja koji bi bolje odslikali položaj onih koji su ispod prosjeka u socijalnoj potrebi...
Pobjeda
