Crna hronika

U Osnovnom sudu 23 predmeta se rješavaju više od 10 godina

Pred Osnovnim sudom u Podgorici trenutno se u radu nalazi 23 predmeta koji traju duže od deset godina, od kojih nijedan nije iz krivičnog referata, kazala je za Pobjedu savjetnica za odnose s javnošću tog suda Anja Krkeljić.
U Osnovnom sudu 23 predmeta se rješavaju više od 10 godina
Portal AnalitikaIzvor

Ona pojašnjava da su najčešći razlozi za dugo trajanje postupaka ukidanje odluka više puta, problemi sa dostavom, složena vještačenja, uključen međunarodni element i slično.  Komentarišući statistiku Osnovnog suda u Podgorici, advokat Nikola Medojević tvrdi da su neka normativna rješenja doprinijela tome da su izvjesno sudovi danas znatno ažurniji u odnosu na vrijeme od prije nekoliko decenija.

Razlozi - Razlozi odugovlačenja postupka često nemaju direktnu vezu sa sudom – problem dostavljanja poštom, neuredna evidencija adrese stanovanja, nedostupnost svjedoka, višestruke dopune nalaza vještaka i sl. uz instanciono ukidanje odluka i procesne  razloge koji produžavaju  njegov tok – smatra on. 

Navodi da, posebno među sudijama, ima mišljenja da stranke često svojim postupanjem odlučujuće doprinose dužini trajanja postupka, da bi zavisno od uspjeha poslije bile najgrlatije u zamjerkama na račun suda, advokata...

- Savremeni filozofi bi tu vidjeli atomiziranog pojedinca  koji u sebi nosi potrebu privatne svojine, ali tako je valjda uvijek i bilo. I prije više hiljada godina, kada je to neko sažeo u mudrost iz današnjih riznica pravnih izreka: „Savjetujem ti, najdraži sine, da izbjegavaš parnicu“ . Ili što kaže naša poslovica: „Bolje mršav dogovor...“ – pojasnio je Medojević.

Međutim, postojanje pune odgovornosti u odnosu na pravnu stvar koja je predmet rješavanja, donošenje odluke po zakonu i najboljem znanju i savjesti, prema mišljenju Medojevića, ono je od čega zavisi povjerenje javnosti u pravosuđe, bila odluka donijeta pola godine prije ili kasnije. - Uz to je korektno reći i da ne traju svi postupci predugo, pa je suštini bliže pitanje zašto toliko traju određeni  postupci, pri čemu se neki nikada meritorno ne završe dok neki čak ni ne započnu – navodi on. Paradoksi Medojević je naveo i neke paradoksalne momente gdje sudovi najrevnosnije provode najgora i najbizarnija rješenja kao u parničnom postupku.

- Kolokvijalno rečeno, ako tužilac zakasni minut na raspravu tužba se smatra povučenom sa potencijalno katastrofalnom posljedicom u vidu gubitka svih prava. Dakle, očigledan slučaj gdje je suština žrtvovana formi i gdje je ažurnost postala cilj samoj sebi. Činjenica da takva procesna dubioza opstaje, iako advokati na nju godinama upozoravaju, dovodi u pitanje stvarnu želju da se uspostavi sistem na zdravim osnovama.

Tu svakako ne pripada ova metaforička „operacija uspjela, pacijent umro“ situacija, gdje isforsirana brzina efikasno  poništava pravičnost i zakonitost – pojašnjava Medojević. On se prisjetio situacije, koja se nije desila tako davno, kada je visoki protagonista sudske vlasti ocjenjivao rapidan porast broja sudskih predmeta, kao pokazatelj jačanja povjerenja građana u sudove. A razlog su, kako navodi Medojević, bile tektonske društvene promjene.  -Tek kada egoistične rutine i manevri negdje zakažu, e i to je, uslovno rečeno, razlog zašto sudski postupci dugo traju. Zato što se i liječenje čeka mjesecima, zato što se sa fakultetskom diplomom posao čeka godinama, zato što se bez vremenskog limita čeka bolje da ne bi bilo gore...  jer je to naša mjera i domet u organizaciji života i društva – kaže on. 

Suđenje u roku Cilj garancije suđenja u ,,razumnom roku“, koja se primjenjuje i u krivičnim i u nekrivičnim postupcima jeste da se zaštite ,,sve strane u sudskom postupku protiv pretjeranog odugovlačenja postupka“. U skladu sa odredbama Zakona o krivičnom postupku, sud je dužan da postupak sprovede bez odugovlačenja i da onemogući svaku zloupotrebu prava koja pripadaju učesnicima u postupku. Zakonom o parničnom postupku predviđeno je pravo stranke da sud odluči o njenim zahtjevima u razumnom roku. Sud je takođe dužan da postupak sprovede bez odugovlačenja i sa što manje troškova. Takođe, zakonsko rješenje predviđa da organi koji učestvuju u postupku prema maloljetniku su dužni da postupaju najhitnije kako bi se postupak što prije završio. Zakon o sudovima Crne Gore predviđa da svako ima pravo na nepristrasno suđenje u razumnom roku. Dok prema Zakonu o sudijama Srbije sudija je dužan da predsjednika suda obavijesti zašto prvostepeni postupak nije okončan u roku od šest mjeseci i da ga zatim na svakih mjesec dana obavještava o daljem razvoju postupka. 

Pobjeda

Portal Analitika