"Skupština Crne Gore, na sjednici održanoj 29.juna 2017. Godine, izvršavajući odluku Ustavnog suda, donijela je Zakon kojim se uređuje pravni status korisnica naknade po osnovu rođenja troje ili više djece, nakon što je Ustavni sud ocijenio da Zakon na osnovu kojeg su bile ostvarile pravo na doživotnu naknadu nije saglasan sa Ustavom. Istog popodneva Predsjednik države je donio ukaz o proglašenju ovog Zakona, već sjutradan, 30.juna Zakon je objavljen u Službenom listu Crne Gore i krenula je njegova primjena'', kazao je Gošović.
Kako je dodao, pravni status 22 051 majki koje su bile ostvarile pravo na doživotnu naknadu ovim Zakonom uređen je na sledeći način.
''Majke koje su pravo na naknadu stekle po osnovu vremena provedenog na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, njih 12 981 gube pravo na naknadu i utvrđuje im se pravo da se u roku od 15 dana ponovo prijave na evidenciju Zavoda za zapošljavanje. Ovakvo zakonsko rješenje je duboko nehumano, najveći broj njih, prije ostvarivanja prava na naknadu, nije ostvarivao pravo na bilo kakvu naknadu po osnovu nezaposlenosti. Nepovoljnije pravno stanovište u pogledu uređenja njihovog pravnog statusa nije se moglo izmisliti. Majkama kojima je radi ostvarivanja prava na naknadu obustavljena isplata penzija, za njih 4 761 ukida se pravo na naknadu, i utvrđuje im se pravo da mogu nastaviti sa korišćenjem penzije, na način što će podnijeti odgovarajući zahtjev Fondu PIO Crne Gore. Podnošenje zahtjeva za ponovno korišćenje penzije nije ograničeno rokom'', istakao je Gošović.
Gošović ističe da se Zakonom na poseban način uređuje pravo na naknadu 4 309 majki koje su raskinule radni odnos da bi ostvarile pravo na doživotnu naknadu.
''U pogledu njihovih prava, Zakon nije ispoštovao ni pravno stanovište Ustavnog suda, jer su dovedene u, po njih, nepovoljniju pravnu i faktičku situaciju, od one u kojoj su bile kada su zbog prihvatanja doživotne naknade prekinule svoj radni odnos. Tako se ovim Zakonom majkama koje su navršile 61 godinu života ukida pravo na naknadu. Na taj, krajnje neprihvatljiv način, majke se primoravaju da ostvaruju pravo na starosnu penziju, bez obzira na činjenicu da bi prava po osnovu rada, da su ostali u radnom odnosu, mogle ostvarivati do 67 godine života. Za pojedine kategorije majki, s obzirom na godine njihovog života, pravo na korišćenje naknade, ograničeno je na vremenski period od 5 godina, odnosno od 3 godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Nakon isteka tog perioda, ostaju bez igdje ičega, a o mogućnostima njihovog zapošljavanja suvišno je i pomisliti'', naveo je Gošović.
Gošović ističe da bi nepravda i prema ovim majkama bila potpuna, potrudili su se poslanici DPS-a.
''Oni su podnijeli, a Skupština prihvatila amandman da pravo na naknadu pripada samo majkama kojima je njihovom voljom, radi ostvarivanja prava na naknadu, prestao radni odnos na neodređeno vrijeme. Zbog istog, majke kojima je radi ostvarivanja prava na doživotnu naknadu prestao radni odnos na određeno vrijeme, neće moći ostvariti pravo propisano ovim Zakonom. Podsjetiću, da bi majke mogle ostvariti pravo na doživotnu naknadu, morale su imati najmanje 15 godina staža osigurnja i četvoro djece, odnosno 25 godina staža osiguranja i najmanje troje djece. Sada, ako su majke nakon toliko godina radnog staža, ne svojom krivicom, bile dovedene u situaciju da zasnuju radni odnos na određeno vrijeme, neće moći ostvariti pravo na naknadu. Amandman je podnesen na dan usvajanja Zakona. Majkama ovaj izum niko nije saopštio. Više je nego jasno da nijesu birana sredstva da se prava majki svedu na najmanji mogući nivo'', kazao je Gošović.
On je saopštio da je nakon toga uslijedilo neviđeno pravno nasilje u primjeni ovog Zakona.
''Saglasno odredbama člana 12 ovog Zakona, danom njegovog stupanja na snagu može biti obustavljeno izvršenje samo konačnih, odnosno pravosnažnih rješenja donesenih primjenom Zakona o izmjenama i dopunama zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti („Sl. list CG“, br. 1/2017). Primjenom odredbi tog Zakona, rješenjima nadležnih Centara za socijalni rad, donesenim 10. 2. 2017. godine, za 22.051 korisnicu prava na naknadu po osnovu rođenja troje ili više djece određen je umanjeni iznos naknade. Prema javno saopštenim podacima Ministarstva rada i socijalnog staranja, na navedena rješenja Centara za socijalni rad, u periodu od 28. 02. – 15. 05. 2017. godine, tom Ministarstvu podneseno je 13.500 žalbi'', navodi Gošović.
Kako dodaje, rješenja na koja su uložene žalbe, u velikom broju još uvijek nijesu konačna odnosno pravosnažna.
''Naime, saglasno važećim propisima, rješenja drugostepenog organa po podnesenim žalbama postaju konačna kada ta rješenja budu dostavljena podnosiocima žalbi. Rješenja po žalbama, prema posljednjim raspoloživim podacima, koji datiraju od 17. maja 2017. godine, Ministarstvo rada nije bilo donijelo čak za 7500 predmeta. Sa druge strane, kod Upravnog suda Crne Gore do sada je podneseno preko 4000 tužbi protiv konačnih rešenja Ministarstva rada i socijalnog staranja. U odnosu na ta rješenja, Upravni sud još uvijek nije odlučivao niti u jednom predmetu. Tako da nijedno rješenje protiv kojeg je pokrenut upravni spor još uvijek nije pravosnažno. Zbog svega navedenog, više hiljada rješenja kojima su umanjene naknade korisnicama prava po osnovu rođenja troje ili više djece, danom stupanja na snagu usvojenih zakona, ne mogu biti obustavljena, jer ta rješenja nijesu konačna, odnosno pravosnažna. A do sticanja konačnosti, odnosno pravosnažnosti navedenih rješenja zasigurno će proteći više mjeseci'', ističe Gošović.
Gošović navodi da bi izigrali na zakonu zasnovana prava majki na korišćenje prava na naknadu sve do konačnosti, odnosno pravosnažnosti njihovih rješenja.
''U Centru za socijalni rad u Glavnom gradu, a za pretpostaviti je i u drugim centrima za socijalni rad, majke su dočekali pripremljeni obrasci zahtjeva čijim potpisivanjem majke mole da im se obustavi isplata naknade po osnovu rođenja troje ili više djece, iz razloga što žele da se vrate na ostvarivanje prava na penziju kod Fonda PIO Crne Gore. Na osnovu ovako pripremljenog zahtjeva, uslijediće i rješenje centra za socijalni rad kojim se na zahtjev majki obustavlja izvršenje rješenja o određivanju naknade. Takva rješenja s pozivom na zahtjev majki već je donosi Centar za socijalni rad za opštinu Nikšić'', kazao je Gošović.
Prema njegovim navodima riječ je o teškoj zloupotrebi službenog položaja.
''Organ koji vodi postupak dužan je da se stara da neupućenost ili neukost stranke ne bude na štetu prava koja im po zakonu pripadaju. Centri za socijalni rad dužni su da omoguće majkama da u upravnom postupku što lakše i efikasnije ostvare svoja prava i pravne interese, vodeći računa da ostvarivanje njihovih prava ne bude na štetu prava drugih lica, niti u suprotnosti sa javnim interesom. Kada je navedena zloupotreba ugledala svjetlo javnosti, uslijedilo je objašnjenje Ministarstva da će centri za socijalni rad ubuduće, putem automatizma, donijeti rješenja o obustavi izvršenja rješenja kojima su majkama određene naknade po osnovu rođenja troje ili više djece. Korisnice prava na ostvarenu naknadu imaju na zakonu zasnovano pravo i interes da u pokrenutom upravnom, odnosno sudskom postupku, štite svoja prava, a ovo posebno ako se ima u vidu da se novousvojenim Zakonom ta prava značajno umanjuju ili se u potpunosti ukidaju. Zaštitu prava na isplatu naknade sve do konačnosti, odnosno pravosnažnosti osporenih rješenja, majkama omogućavaju upravo odredbe člana 12 novousvojenog Zakona'', zaključio je Gošović.
