Predloženi su zakoni o izmjenama i dopunama Zakona i Opšteg zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, stručnom i obrazovanju odraslih, vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim potrebama, gimnaziji i predškolskom vaspitanju i obrazovanju.
Ključni reformski koraci su nagrađivanje najboljih učeniki formiranjem fonda za talente koji je Vlada odobrila.
Zapošljavanje direktora i nastavnika biće sprovođeno pod većom kontrolom, jer će se izborom baviti tročlane komisije, a broj mandata direktora škola ograničen je na dva, a postojeći se računa kao prvi.
Pet odjeljenja osnovne škole imaće dio nastave na engleskom jeziku, a planirano je uvođenje engleskog i u vrtićima.
Planirano je i obavezno licenciranje predškolskih ustanova.
Novim nastavnim planom osnovci su rasterećeni deset odsto gradiva, smanjen je broj učenika u odjeljenjima osnovnih i srednjih škola na 28, a uvedena je i obavezna nastava engleskog jezika od prvog razreda osnovne škole, a drugi strani jezik od 6. razreda.
Asistentima u nastavi biće obezbijeđeni ugovori o radu i veće plate, od 2020/21 planiran je novi koncept maturskog ispita koji organizuje Ispitni centar.
Novina su i podsticaji i djeci i poslodavcima da se uključe u stručno obrazovanje.
Prema riječima ministra prosvjete, Damira Šehovića, ciljevi reforme su poboljšanje kvaliteta obrazovanja, kreiranje modela za nagrađivanje najboljih učenika i studenata, ali i prosvjetnih radnika i bolje usklađivanje obrazovanja sa potrebama tržišta rada.
Cilj je, kako navodi, i stvaranje uslova za sticanje primjenjivih praktičnih znanja i vještina u realnom radnom okruženju, stavljanje akcenta na engleski jezik - počev od predškolskog obrazovanja, kao i nacionalna legislativa, koja je i bila predmet reforme.
Poslanici su na prethodnom zasjedanju usvojili izmjene Zakona o visokom obrazovanju.
Na dnevnom redu sjednice parlamenta su i predloženi zakoni o poreskoj administraciji i upravnom sporu.
