Politika

KUČAN: Zapadni Balkan je i dalje bure baruta

Čini mi se da Zapad nastavlja da zatvara oči pred činjenicom da je Zapadni Balkan i dalje bure baruta. Insistiranjem na interesu kapitala, Evropa, nažalost, često zanemaruje etičke vrijednosti koje čine temelj evropske ideje… Imam utisak da Brisel u dobroj mjeri ne poznaje prilike na Zapadnom Balkanu, pa se stiče utisak da politika koju provodi nije uvijek principijelna. Pored BiH, Kosovo je danas glavna neuralgična tačka Balkana. Naravno, problem Balkana ostaje i Makedonija. Jedina zemlja koja je za sada uspjela da pobjegne iz tog kotla je - Crna Gora, kazao je u ekskluzivnom intervjuu za Pobjedu bivši predjednik Slovenije Milan Kučan.
KUČAN: Zapadni Balkan je i dalje bure baruta
Portal AnalitikaIzvor

POBJEDA: Što je danas etički temelj Slovenije?

KUČAN:U Sloveniji se povremeno pokušava potkopati njen atifašistički temelj, koji podrazumijeva slobodu, hrabrost, ravnopravnost, pravo na identitet, odnos prema ljudskim pravima, pravičnosti…

POBJEDA: Zašto se u svim zemljama bivše Jugoslavije relativizuje i negira antifašizam?

KUČAN: Možda zato što ni jedan jugoslavenski narod tijekom Drugog svjetskog rata nije bio pošteđen kvislinštva i kolaboracije sa okupatorom – njemačkim, italijanskim, mađarskim.

U svim postjugoslavenskim društvima to historijsko kvislinštvo pokušava se opravdati na isti način - antikomunizmom. Ako danas u Sloveniji nekoga pitate zbog čega se afirmira ondašnja kolaboracija sa nacistima, dobićete odgovor da je ona bila u funkciji borbe protiv komunizma. Iako, kada je Slovenija te 1941. okupirana i rasparčana od tri okupatora, nije bilo nikakvog komunizma. Slovenci su se tada našli pred jasnim izborom: ili će nestati kao nacija ili će se, bez obzira na neizvjesnost ishoda, kroz svoj antifašistički pokret izboriti za opstanak i za slobodu.

POBJEDA: Jeste li, odlaskom na Kočevski rog 1990, i sami doprinijeli relativizaciji antifašizma?

KUČAN: Nisam. Moja gesta nije bila pokušaj političke rehabilitacije stradalih, već znak pijeteta prema onima koji su u prvim poslijeratnim danima likvidirani na svirep način. Kočevski rog je – zločin! Ne zaboravite, pritom, da je moja odluka da zajedno sa nadbiskupom ljubljanskim, doktorom Šušterom, odam poštu žrtvama imala i političku dimenziju: vjerovao sam, naime, da slovenačko društvo preloman događaj, kakav je bio očekivani raspad Jugoslavije, ne smije dočekati tako razdvojeno i podijeljeno.

POBJEDA: I njemačko društvo je, gospodine predsjedniče, nakon Drugog svjetskog rata bilo i te kako podijeljeno, ali Konradu Adenaueru nije palo na pamet da ide u Drezden i da odaje počast njemačkim žrtvama stradalim u savezničkom bombardovanju. Takođe, sedam decenija nakon što je SAD bacila atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki, predsjednik Barak Obama odbio je da se izvini Japanu.

KUČAN:Njemci su, zbog osjećaja istorijske krivnje, učinili ono što nije ni jedan narod u Evropi - napravili su jasan, dosljedan i temeljit otklon od svoje nacističke prošlosti. Dokaz je i neponovljiva gesta kancelara Vili Branta decembra 1970. u Varšavi. Veliki njemački narod, koji je veoma zadužio svjetsku kulturu i civilizaciju, pokazao se zrelim da se suoči sa svojom mračnom prošlošću. Naša društva očito nisu. Kada je riječ o odluci SAD da baci atomsku bombu, predsjednik Truman je, u nastojanju da spriječi dalje stradanje čovječanstva, bio prinuđen da natjera Japan da potpiše kapitulaciju. Ipak, predsjednik Obama se mogao izviniti za žrtve.  (Opširnije u Pobjedi)

 

Portal Analitika