Odredbe Zakona o spomen-obilježjima jasno propisuju za koje događaje i ličnosti se ne mogu podizati spomenici u Crnoj Gori. Kažu to u Ministarstvu kulture, komentarišući najavljenu inicijativu da se četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću podigne spomenik u tom gradu.
"Član 10. Zakona propisuje da nije dozvoljeno podizati spomen-obilježje: licu koje je bilo saradnik okupatora, njegovog saveznika ili pomagača; licu koje je zastupalo fašističke, šovinističke ili nacističke ideje ili ideologije; licu koje je u istoriji Crne Gore ili u istoriji čovječanstva imalo negativnu ulogu. Cijeneći citirani član zakona, pomenutom licu nije dozvoljeno podizati spomen-obilježje", precizirali su iz Ministarstva.
A Đurišić je, kažu istoričari, upravo prošao sve faze: od izdaje domovine, nadređenih, do izdaje načela etike i humanosti. Zbog toga, smatraju da inicijatori podizanja njegovog spomenika u istoriji ne mogu pronaći ni jedno opravdanje za tu ideju.
"Pošto je ovo zbilja ličnost koja je osvjedočeni ratni zločinac za kojeg je dokazano da je učestvovao u takvim akcijama, onda nema nikakve potrebe da mu se diže spomenik", kaže istoričar Boban Batrićević.
No, tako ne misle potomci četnika iz beranskog kraja, koji skoro deceniju i ipo od rušenja postamenta Đurišiću u Gornjem Zaostru ne odustaju od veličanja lika i djela četničkog vojvode. Ta njihova upornost, kaže Batrićević, prijeti da ukalja sjećanje na narodno- oslobodilačku borbu koja je temelj crnogorske državnosti.
"Ukoliko bi se urušili ti koncepti, a to bi se učinilo podizanjem spomenika Pavlu Đurišiću, onda mislim da su ugrožene tekovine na kojima počiva savremena multikonfesionalna Crna Gora", poručuje Batrićević.
Ideja o podizanju spomenika Đurišiću pokrenuta je u momentu kada su u javnosti još svježe polemike i podjele o podizanju spomenika Puniši Račiću u Andrijevici i teroristi Miru Barešiću u Hrvatskoj. A, zašto je oživljavanje kontroverznih istorijskih ličnosti popularno ne samo u Crnoj Gori nego i u regionu?
"Kada je ekonomska kriza na djelu, povratak populizmu i istorijskim mitovima i neistinama je dobar način da se kriza ublaži, zaboravi standard", kaže Batrićević.
Zato su, kažu istoričari, spomenici u regionu, umjesto obilježja pomirenja sve češći uzrok podjela.
RTCG
