Konferenciju je svečano otvorila ministarka nauke dr Sanja Damjanović, koja je u uvodnom izlaganju predstavila trenutni status Inicijative, kao i naredne korake i instrumente u cilju dalje realizacije ovog projekta koji već sada dobija ozbiljne okvire.
Na konferenciji su učestvovali: Kostadin Kostadinov, pomoćnik ministra u Ministarstvu obrazovanja i nauke Republike Bugarske, Urban Krajcar, generalni Direktor Ministarstva obrazovanja, nauke i sporta Slovenije, Staša Skenžić, šef Odsjeka za međunarodnu saradnju Ministarstva nauke i obrazovanja Hrvatske, Tijana Knežević, pomoćnica ministra u Ministarstvu obrazovanja, nauke i tehnološkog razvoja Srbije, Jasmin Branković, pomoćnik ministra Federalnog Ministarstva obrazovanja i nauke Bosne i Hercegovine, Vilma Tomco, direktorica Odjeljenja za inovacije u Ministarstvu inovacije i javne uprave Albanije, Fidan Kozhani, šef Odjeljenja za inovacije i tehnologiju i Murteza Ousdautaj, direktor Odjeljenja za nauku i tehnologiju Ministarstva obrazovanja, nauke i tehnologije Kosovo.
Kako je Portalu Analitika saopšteno sa skupa, učesnici su razmjenili mišljenja o tekstu Deklaracije, budućoj dinamici razvoja Inicijative, kao i konkretnom učešću zemalja koje predstavljaju u budućim programima edukacije mladih stručnjaka iz regiona.
Na konferenciji je ocijenjeno da bi institut doprinio razvoju ekonomske situacije u zemljama regiona, povećanju životnog standarda, stvaranju privlačnih radnih mjesta, posebno za mlade ljude, ali i sprječavanju „odliva mozgova”.
Ministarstvo nauke Crne Gore ima u cilju da organizuje i ministarsku konferenciju u CERN-u, tokom koje će da ministri zemlja regiona svečano potpisati Deklaraciju o namjeri, kako bi se Inicijativa transformisala u regionalni projekat.
Dvije grupe naučnih eksperata, koji su ujedno članovi međunarodnih komisija, trenutno rade na pripremi 'Concept Studies' (tehničke specifikacije) za obje opcije Instituta, a eksperti će tehničke detalje projekta predstaviti krajem oktobra u Crnoj Gori.
Prva opcija je ‘Synchrotron Light Source’ koja omogućava istraživanja iz raznih oblasti kao što su biologija, hemija, farmakologija, ekologija, geologija i inženjering, sa širokom primjenom u raznim granama industrije. Druga opcija je Hadronska Kancer Terapija i Istraživanja u Biomedicini: akceleratori snopova protona i jona predstavljaju najuspješniji instrument za liječenje kancera.
