Han: Učiniti vidljivijom finansijsku pomoć EU Balkanu

Komesar za proširenje i susjedsku politiku Johanes Han priznaje da bi pristupni proces zemalja Zapadnog Balkana Brisel morao učiniti "robusnijim i efektivnijim", ali od lidera tih zemalja očekuje da "vjerodostojnije prenesu građanima prednosti članstva" i "povećaju vidljivost" projekata koje finansira EU.
Objavljeno: 10. 09. 2017 - 16:36 Promjenite veličinu teksta: A A A

Han takođe ističe da za zemlje regiona ne postoji, i pored svih izazova sa kojima su suočene, niti jedna strateška alternativa pristupu EU, kako politički, tako ni ekonomski, ali ni društveno.

"To znaju građani tih zemalja", uvjeren je Han, ali, u intervjuu nedjeljniku njemačkog Bundestaga "Parlament", ukazuje da političari država regiona moraju prednosti članstva u EU vjerodostojnije prenijeti građanima uz konkretne primjere:

"Mora se svakako povećati vidljivost projekata koje finansira EU, kao i njeno angažovanje", rekao je Han.

Han je objasnio da je Unija za period od 2018. do 2020. za Zapadni Balkan predvidjela podršku u visini od 2,85 milijardi eura, od čega milijardu za regionalne projekte.

Tim novcem se, objasnio je, podržavaju mjere u oblasti razvoja demokratije, vladavine prava, borbe protiv korupcije, održivi ekonomski razvoj, konkurentnost. Zapadni Balkan je svojim geografskim položajem i istorijom, kao i šarolikošću kultura jedna vrsta mosta, zbog čega, postoje historijski odnosi pojedinih zemalja ka nekim državama, kao što je, ističe Han, slučaj Srbije i Rusije.

"Nama je jedino važno da su zemlje privržene evropskoj perspektivi kao strateškom cilju i da tako i djeluju. Nijesmo naivni i vidimo pokušaje drugih aktera koji pokušavaju spolja da šire uticaj", rekao je Han, ali i procjenio da "politički odgovorni, ali i građani vrlo dobro znaju gdje je ogromna razlika između naše ponude i drugih modela društva".

Han vjeruje da je štošta i na Briselu:

"Jasno je, takođe, da moramo pristupni proces učiniti robusnijim i efektivnijim kroz fokusiranje na pomoć u približavanje, preko snažnijeg pritiska u cilju rješavanja bilateralnih problema, kao i kroz tiješnju regionalnu razmjenu", rekao je evropski komesar, navodeći kao primjer dijalog Srbije i Kosova.

Iza perspektive članstva svih "šest zemalja" Z. Balkana, ponavlja, jednoglasno stoje sve članice EU:

"Samo brzina približavanja zavisi od konkretnih zasluga svake zemlje pojedinačno, a tu mislimo na napredak u primjeni reformi u privredi i vladavini prava, kao i regionalnoj saradnji i regionalnom procesu pomirenja", objasnio je on.

Han je istakao da to znači da zemlje regiona same imaju u rukama koliko im vremena treba, te dodaje da prioritet nad brzinom ima kvalitet.

"Cilj svih nas mora biti da na kraju imamo optimalno pripremljene zemlje kandidati, koji bi bile spoznate kao doprinos, a ne teret po EU", ukazao je on.

Istakao je da je EU apsolutno sposobna da primi dalje članice nakon i nakon šoka eurokrize i Bregzita.

"Imamo izbor - ili izvozimo stabilnost, a pristupni proces je podstrek za političke i ekonomske reforme, ili uvozimo nestabilnost", poručuje Han i dodaje da konflikti među zemljama Zapadnog Balkana mogu biti ublaženi samo evropskom perspektivom, pošto taj proces ima veliki stabilizujući efekat.

On je negirao teze da je, i pored mnogo investiranog novca iz EU u region, stalno dolazilo do rasplamsavanja nacionalizma i konflikata. Bilo je, kaže, u više navrata pokušaja da se nacionalistički refleksi koriste politički, ali su uspješno ublažene dvije teške unutrašnje političke krize, u Albaniji i Makedoniji, te ubrzan pristupni proces Srbije kao centralnog aktera u regionu, a i poboljšana je saradnja među državama, prenosi Tanjug.

Ukazao je da ne treba potcijeniti ekonomski značaj Zapadnog Balkana, dodajući da se radi o tržištu od 20 miliona potrošača, koji je uz to i zbog neposredne blizine EU veoma atraktivan.

(Vijesti.ba)

Komentari: 0

Novi komentar