Sajt seljak.me pokrenut je početkom septembra i na njemu se, zasad, uglavnom nalaze oglasi za prodaju ili razmjenu poljoprivrednih dobara. Podijeljen u devet kategorija, sajt bi uskoro trebalo da bude u potpunosti stavljen u funkciju.
“Želimo da se proizvođači onoga što nam život znači približe kupcima i da na što jednostavniji i efikasniji način – na jednom mjestu uz jedan klik – plasiraju svoj proizvod i nađu sve što im je potrebno za svakodnevno obavljanje poslova”, navodi Maraš.
ANALITIKA: Kome je namijenjen sajt seljak.me, da li striktno poljoprivrednicima ili računate na širu publiku?
MARAŠ: Cilj nam je da poljoprivredne proizvođače, stočare, ali i veterinare, poljoprivredne apoteke, prodavce mehanizacije i sve one koji se bave djelatnostima vezanim za poljoprivredu i stočarstvo povežemo na jednom mjestu, ali da ih takođe povežemo i sa krajnjim potrošačima. Modernom tehnologijom želimo da uđemo u domove ljudi na kojima počiva ono što bi trebalo da bude naš osnovni moto – živjeti zdravo. Želimo da se proizvođači onoga što nam život znači približe kupcima i da na što jednostavniji i efikasan način, na jednom mjestu uz jedan klik, plasiraju svoj proizvod i nađu sve što im je potrebno za svakodnevno obavljanje poslova.
ANALITIKA: Pošto je sajt trenutno u fazi izrade, kako bi trebalo da izgleda konačna verzija?
MARAŠ: Na sajtu se nalaze sljedeće kategorije: stočarstvo, biljna proizvodnja, proizvodi, usluge, mehanizacija, poljoprivredne apoteke, veterina, usluge i novosti, sekcija koja je osmišljena da bude informativno-edukativnog karaktera.
U kategorijama poljoprivredne apoteke i veterina korisnici će moći da pronađu najbližu apoteku ili veterinara, te da se informišu o najnovijim ponudama i akcijama i poljoprivrednima apotekama. U planu nam je i izrada sekcije ruralni turizam, gdje ćemo ustupiti prostor za promociju domaćinstava koji se bave ovim vidom ugostiteljstva. Svi korisnici mogu objavljivati oglase putem našeg sajta, kao i putem telefona koji se nalazi na sajtu (Viber, Whatsapp) i poželjno je da dostave fotografiju.
ANALITIKA:Sa koliko ljudi startujete, a na koliko ljudi računate u narednom periodu?
MARAŠ: Za sada nas je dvoje tu, ali, s obzirom na širok spektar tema koji obuhvata sajt, neminovno je da će naš tim morati da se poveća, naročito stručnim ljudima za potrebe sekcije novosti. Ekipa iz sajt.me je zadužena za tehničku podršku i održavanje sajta, dok smo mi zaduženi da upotpunimo sadržaj oglasima i novostima.
ANALITIKA: Da li će naglasak biti na informativno-edukativnim tekstovima ili prodaji i razmjeni poljoprivrednih dobara?
MARAŠ: Što informativno-edukativna kategorija bude kvalitetnija, to će i poljoprivredni proizvodi biti kvalitetniji. Edukacija proizvođača i potrošača je veoma važna ukoliko želimo da poljoprivreda napreduje. Glavna alatka seljaka je informacija. Ona štedi dragocjeno vrijeme, a samim tim i novac.
ANALITIKA: Da li imate podršku Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja ili eventualno nekog većeg poljoprivrednog proizvođača?
MARAŠ: Planiramo da se uskoro obratimo Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja i vidimo gdje postoje mogućnosti da sarađujemo. Takođe smo u pregovorima sa više proizvođača i ovim putem pozivamo sve zainteresovane da nam se jave jer smo otvoreni za svaki vid saradnje. Seljak.me nije konkurencija, mi smo jednostavno obezbijedili mjesto za sve proizvođače, distributere, veterinare, apoteke i potrošače i posvetili se tome da ih što efikasnije spojimo i uštedimo im vrijeme.
ANALITIKA: Odakle Vam ideja da pokrenete poljoprivredni sajt?
MARAŠ: S obzirom da već dvije godine proizvodim povrće za sebe i porodicu i dosta vremena provodim u Opasanici, iz razgovora sa mještanima sam uvidio da postoji potreba za učinkovitijim plasmanom dobara jer veliki broj domaćinstava ne može da pored proizvodnje odvoji dovoljno vremena za plasman proizvoda. Sada im je to omogućeno.
Iza sajta stoji ideja o povratku mladog čovjeka na selo i poboljšanju poljoprivrednih kapaciteta Crne Gore. Naša zemlja mora da se trudi da što više proizvodi, a što manje uvozi. Mislim da u Crnoj Gori ne može da postoji konkurencija među proizvođačima, već samo treba da postoji organizacija proizvodnje u kojoj bi širokom lepezom različitih proizvoda obogatili naše tržište domaćim proizvodima.
ANALITIKA: Kako ocjenjujete trenutno stanje u crnogorskoj poljoprivredi i u kojim segmentima vidite prostor za napredak ove strateške grane razvoja?
MARAŠ: Mislim da treba malo više da se posvetimo poljoprivredi. Postoje brojni pozivi za dodjelu sredstava i podrške od strane Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja koje realizuje u saradnji sa EU, i to vidim kao potencijal koji mladi ljudi mogu da iskoriste. Suočimo se sa realnošću – odliv ljudi sa sela u gradove je preveliki i tu jednostavno ne postoji balans. Selo je tu da hrani grad, grad je tu da čuva selo i samo u takvoj zdravoj priči možemo da napredujemo kao cjelina.
Treba se polako okretati organskoj proizvodnji i poboljšanju kvalitet proizvoda. Moramo da počnemo da radimo i da zajedničkim naporima vratimo život u crnogorska sela. Postoji sve veće interesovanje mladih ljudi koji žele da se bave poljoprivredom i mislim da treba da skupe hrabrost i isprate svoje želje, a država će preko Ministarstva poljoprivrede pružiti ruku tim ljudima.
Prije tri godine sam boravio u Boliviji i primijetio da oni imaju jedan predivan zakon. Njihova država, uz određene uslove, ustupa poljoprivrednicima zemlju na korišćenje i ukoliko se ti uslovi ispune saradnja se nastavlja, a ukoliko se ne ispune zemljište se ustupa drugoj osobi. Uz neke slične ideje mislim da bi mogli da postanemo ozbiljni proizvođači koji bi pored plasmana na domaće tržište mogli da izvoze svoje proizvode van granica Crne Gore.
Crna Gora je bogata zemlja i valorizacijom autohtonih vrsta, korišćenjem prirodnih resursa kao što su ljekovita bilja, plodno zemljište, obilje stajaćih i tekućih voda, uz dovoljan broj ljudi koji su voljni da rade, mogli bi ozbiljno da poboljšamo kvalitet života.
Siniša GORANOVIĆ
